Mehran Karimi Naseri prolazi pored postera filma inspirisanog njegovim životom u terminalu 1 pariskog aerodroma Šarl de Gol. Fotografija: Stefan de Sakutin/AFP/Getty Images

Čovek koji je 18 godina živeo na aerodromu: istinita priča Mehrana Karimi Nassrija

Priča o Mehran Karimi Masseri jedna je od onih stvarnih sudbina koje zvuče kao fikcija, a upravo zato su i postale deo popularne kulture. Nasseri je proveo 18 godina živeći na aerodromu Šarl de Gol u Parizu, zarobljen u prostoru koji je namenjen prolazu, a ne boravku — bez zemlje, bez pasoša i bez jasnog identiteta u očima birokratije.

Kako je počelo

Rođen u Iranu, Nasseri je tokom sedamdesetih godina napustio zemlju. Kada je imao 23 godine, ubrzo nakon što mu je otac umro od raka, majka mu je rekla da ona nije njegova prava majka i da je on rezultat afere između oca i škotske medicinske sestre.

Nakon što je poslat u Britaniju, proveo je tri godine studirajući jugoslovenske studije na Univerzitetu u Bredfordu i učestvovao je u protestu protiv šaha, što je navedeno kao razlog zašto mu je oduzet pasoš po povratku u Teheran.

Pošto mu je Belgija 1981. godine dodelila status izbeglice, pokušao je da otputuje u Britaniju kako bi pronašao svoju pravu majku, za koju je verovao da živi u Glazgovu. Bacio je svoja lična dokumenta na brodu koji je plovio za Englesku, verujući da mu više neće biti potrebna, i upao je u apatridski limb.

Više puta zadržavan po dolasku u Veliku Britaniju i vraćan u Belgiju ili Francusku, na kraju je odustao i nastanio se na aerodromu Šarl de Gol u avgustu 1988. godine. Godine 1992, francuski sud je presudio da je Naseri legalno ušao na aerodrom kao izbeglica i da ne može biti proteran sa njega.

Godinama je spavao na klupama terminala, okružen koferima, papirima i ličnim beleškama koje su postale njegov jedini stabilan oslonac. Osoblje aerodroma i putnici su mu pomagali hranom, odećom i osnovnim potrepštinama. Vremenom je postao poznata figura aerodroma — tihi svedok neprekidnog kretanja sveta koji je njega ostavio iza sebe.

FB

Iako su mu u jednom trenutku francuske vlasti ponudile rešenje i dokumenta, Nasseri ih je odbio, delom zbog psiholoških posledica dugogodišnjeg života u limbu, delom jer je aerodrom postao njegov jedini poznati okvir stvarnosti. Ta granica između izbora i nemogućnosti ostala je jedna od najtragičnijih dimenzija njegove priče.

Tom Henks u filmu Terminal snimljen po istinitom događaju – Screenshot

Njegov život poslužio je kao inspiracija za film TheTerminal , u kojem glavnu ulogu tumači Tom Henks Iako je filmska verzija priče ublažena, romantičnija i prilagođena Holivudu, njeno jezgro ostaje isto: čovek koji je nestao između granica, pasoša i pečata.

Mehran Karimi Nasseri preminuo je 2022. godine — na istom aerodromu na kojem je proveo gotovo dve decenije života. Njegova priča ostaje snažan podsetnik na to koliko su administrativne linije moćne, a ljudska sudbina krhka. U svetu stalnog putovanja, on je postao simbol onih koji nigde ne stižu, i upravo zato njegova priča i dalje boli — jer je istinita.

Facebook

Najčitanije