Gubitak pamćenja i njegov uticaj na ljude / Fotografija: Web Media

Generacija u magli: Zašto mladi odrasli sve teže pamte i fokusiraju se

Nova studija objavljena u časopisu posvećenom medicini i kulturi pokazuje da slušanje klasične muzike može da utiče na sastav crevnog mikrobioma.

Naučnici su merili reakcije ispitanika tokom slušanja kompozicija Mocarta i Baha i uočili promene povezane sa hormonima dopamina i kortizola.

Prema istraživačima, efekti muzike nisu samo psihološki već i biološki. Muzika menja raspoloženje, ali i hemijske procese u telu, što otvara nova pitanja o tome kako umetnost utiče na naše zdravlje. Posebno je zanimljivo da su promene u mikrobiomu primećene kod ljudi koji redovno slušaju muziku, što sugeriše da dugoročni uticaj može biti značajan.

Šta stoji iza krize pažnje i memorije – Fotografija: Web Media


Ovi nalazi otvaraju prostor za povezivanje medicine i umetnosti. Ukazuju na mogućnost da se muzika jednog dana koristi i kao pomoćna terapija, posebno kod stanja povezanih sa stresom i digestivnim problemima. Iako su potrebna dalja istraživanja, stručnjaci smatraju da je ovo važan signal za interdisciplinarni pristup zdravlju.

Gotovo dvostruko više mladih odraslih prijavilo je kognitivni invaliditet 2023. nego 2013. Razlozi za taj porast još uvek nisu poznati.

Razlozi za porast nisu jasni. Šire razumevanje i smanjena stigma mogli bi da utiču na to da mlađi odrasli češće priznaju probleme sa zdravljem mozga, kaže Koautor studije Ka-Ho Wong, naučnik za javno zdravlje sa Univerziteta Juta u Solt Lejk Sitiju. Magla u mozgu uzrokovana dugim kovidom mogla je delimično doprineti porastu, dodaje on. „Ali svakako ne mislim da je to jedini uzrok.“

Studija pokazuje da muzika ima realan i merljiv uticaj na ljudski organizam. Naučna potvrda ovog efekta daje dodatnu vrednost kulturnim praksama i podseća da umetnost i zdravlje nisu odvojene oblasti, već međusobno povezane na način koji tek počinjemo da razumemo.

Facebook

Najčitanije