Fotografija: MPM STUDIO

Mapiranje zvezdanih kolevki: Šta nam Gaia otkriva o rođenju zvezda

Zamislite more koje nije od vode, već od gasa i prašine, kroz koje plovimo svakog dana nesvesni njegovih razmera. Upravo u tom “moru” — u ogromnim oblacima materijala oko nas — rađaju se nove zvezde. Tim istraživača predvođen astrofizičarem Luisom Mekalumom sa univerziteta RWTH u Ahenu, koristeći podatke sa svemirskog teleskopa Gaia, napravio je najdetaljniju trodimenzionalnu mapu ovih zvezdanih kolevki u radijusu od 4.000 svetlosnih godina od Sunca.

Kako su nastale ove mape 

Sve je počelo od 3-D prikaza međuzvezdane prašine. Prašina je ključ jer otkriva gde se krije najveća koncentracija vodonika, glavnog goriva univerzuma. Naučnici su pretvorili mape prašine u mape gasa, a zatim dodali još jedan element: 87 izuzetno retkih i moćnih O-tip zvezda. Te mlade, masivne zvezde svojim ultraljubičastim zračenjem bukvalno “izvlače” elektrone iz atoma vodonika i tako oblikuju okruženje u kojem nastaju nove generacije zvezda.

Svetlost koja otkriva tajne 

Kada se elektron vrati u atom vodonika, on zrači specifičnu talasnu dužinu svetlosti. Računarskim simulacijama, koje su uključivale temperaturu i sjaj svake O-tip zvezde, istraživači su predvideli gde bi gas trebalo da svetli. Nova mapa, objavljena u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters, pokazala je da se podudara sa starijim, ali mnogo grubljim mapama sjajnog vodonika zabeleženim odmah izvan našeg Sunčevog sistema.

Fotografija: Web Media

Zašto je važno 

“Živimo unutar ovog mora turbulentnog gasa. Ako znamo gde se nalazi, kako se kreće i kako se zagreva i hladi, možemo da odgovorimo na ključna pitanja o tome kako zvezde nastaju”, kaže Mekalum. Njihovo istraživanje daje novu preciznost u razumevanju dinamike naše galaksije i nudi tragove o tome kako su i same naše Sunce i planete nekada davno oblikovani.

Pogled u budućnost 

Ove 3-D mape nisu samo vizuelno impresivne — one su i alat za razumevanje života u kosmosu. One nam omogućavaju da posmatramo galaksiju ne kao statičnu sliku, već kao živu strukturu koja se menja i pulsira. Svaka nova linija i oblak u ovim mapama podseća nas da smo deo univerzalnog procesa stvaranja i nestajanja.

Facebook

Najčitanije