Naš predlog za početak vikenda – koncert na Kolarcu 8. maja – Žilijen Šovan i Ana Kaličanin Radivojević uz Beogradsku filharmoniju

Francuski umetnik – violinista i dirigent Žilijen Šovan i srpska flautistkinja Ana Kaličanin Radivojević sa Beogradskom filharmonijom će prirediti muzičko veče u petak, 8. maja u velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine od 20.00 časova.

Program koncerta će činiti remek dela Jozefa Hajdna i Karla Filipa Emanuela Baha.

Dirigent: Žilijen Šovan, violina/umetničko vođstvo

Solista: Ana Kaličanin Radivojević, flauta

Program koncerta

K. F. E. Bah: Simfonija u de-molu, Hamburška

K. F. E. Bah: Koncert za flautu i orkestar u de-molu

J. Hajdn: Simfonija br. 39

J. Hajdn: Simfonija br. 45, Simfonija odlaska

Kako navode u zvaničnom saopštenju iz Beogradske filharmonije, program koncerta je takav da sa njim jasno i odlučno odstupaju od standardnog repertoara, posvećuju nastup žanru simfonije, dok je bila u samim svojim počecima.

Neke od ključnih odrednica pretklasicizma, publika će upoznati pod umetničkim vođstvom violiniste Žilijena Šovana, inače virtuoza na violini, stručnjaka za istorijski informisano izvođenje muzike 17. i 18. veka.

Solistkinja ove večeri je Ana Kaličanin Radivojević, poznata u Beogradskoj filharmoniji, gde je provela šest godina kao prva flautistkinja, dok je danas na istoj poziciji u Tonkinstler orkestru u Beču.

Najpoznatiji sin velikog Johana Sebastijana Baha – kompozitor Karl Filip Emanuel Bah bio je deo generacije, koja je istoriju muzike prevela iz poznog baroka u rani klasicizam.

Taj osećajni stil predstavljen je u programu ove muzičke noći – Hamburškoj simfoniji /Simfonija u de-molu, Hamburška/ i Koncertu za flautu u de-molu.

Sa druge strane,  Jozef Hajdn će biti„prisutan“ sa dve kompozicije – Simfonija br. 39 i Simfonija br. 45, Simfonija odlaska.

Simfonija br. 39 je zahvaljujući karakteristično temperamentnom Sturm und Drang stilu dobila nadimak Tempesta di mare (Morska oluja).

Sa veoma produktivnim i bogatim opusom od čak 108 simfonija, kompozitor klasike Hajdn se u muzičke čitanke upisao kao neprikosnoveni otac ovog žanra – simfonije.

Tokom više od 30 godina je bio posvećen razvoju simfonije.

Ana-Kaličanin-Radivojević – prva-flauta-Beogradska-filharmonija-fotografija-Nebojša-Babić

ANA KALIČANIN RADIVOJEVIĆ

Umetnica na flauti Ana Kaličanin Radivojević (36) rođena je 1990. godine u Beogradu, gde je završila osnovne i master studije na FMU – Fakultetu muzičke umetnosti u klasi profesora Ljubiše Jovanovića.

Jedna je od najistaknutijih flautistkinja svoje generacije stekla je magistarsku diplomu u Austriji, na Univerzitetu za muziku i izvođačke umetnosti u Beču u klasi prof. Barbare Gisler-Hase i prof. Valtera Auera sa najvišim ocenama, dok se usavršavala i na Univerzitetu umetnosti u Gracu u klasi prof. Ervina Klambauera.

Flautistkinja je laureat mnogih nagrada i priznanja, kao što su prve nagrade na takmičenjima „Anton Eberst“ (Srbija), „Ohridski biseri“ (Severna Makedonija) i „Mladi virtuoz“ (Bugarska), kao i Treću nagradu na međunarodnom takmičenju duvačkih instrumenata „Intermuzika“ (Austrija).

Kod svetski priznatih flautista /Emanuel Paji, Kersten MekKol, Feliks Rengli, Andrea Liberkneht, Peter Lukas Graf, Mihael Kofler, Mišel Debost i Filip Bernold/, Kaličanin Radivojević je pohađala masterklasove, koji su joj bili veoma dragoceni.

Tokom veoma aktivne i bogate koncertne – izvođačke karijere, Ana je sarađivala sa mnogim važnim orkestrima –  Kraljevski Koncertgebau orkestar Amsterdam, Simfonijski orkestar Hof, Simfonijski orkestar RTS i Nemačka filharmonija mladih, uz indijskog dirigenta Zubina Mehte, koji je veliki prijatelj Beogradske filharmonije već decenijama.

Osim Mehte, Kaličanin Radivojević je sarađivala sa drugim dirigentima kao što su – Neme Jarvij, Semion Bičkov, Gustav Himen, Jutak Sade, Stanislav Kočanovski i nažalost pokojni šef-dirigent Beogradske filharmonije – Gabrijel Felc.

Ona je nastupala u značajnim, prestižnim evropskim salama i širom Azije, kao što je kineska državna opera i slavni “Santori hol” u Japanu.

Takođe, Ana Kaličanin Radivojević je 2023. nastupila kao solista uz pratnju umetničkog ansambla Ministarstva odbrane “Stanislav Binički”, dok je naredne 2024. godine održala solistički koncert i master klas na Festivalu flautista u Ćingdau, Kini, dok je bila član žirija međunarodnog takmičenja „Finalis“ u Bjalistoku, Poljska.

Ove godine, u februaru 2026. Ana je bila član nacionalnog žirija u izboru predstavnika Srbije na Evrovizijskom takmičenju mladih.

Kako je već napomenuto, Ana je u Beogradskoj filharmoniji bila na poziciji druge flaute od 2019. do 2021., i kasnije na poziciji Solo flaute od 2021. do 2024. godine.

Upravo je 2024. godine Ana postala solo flautistkinja Tonkunstler orkestra u Beču i asistent u nastavi prof. Ljubiše Jovanovića na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, na Katedri za duvačke instrumente.  Neumorna umetnica je u oktobru 2025. bila gostujući profesor na Univerzitetu za muziku i izvođačke umetnosti u Beču, kao zamena solo flautisti Bečke filharmonije, profesoru Valteru Aueru, i time dokazuje i pokazuje veoma aktivnu međunarodnu orkestarsku i pedagošku delatnost.

ŽILIJEN ŠOVAN

Violinista i dirigent Žilijen Šovan je od prvih koraka karijere bioopčinjen i omađijan baroknom revolucijom i obnovom istorijski informisanih izvođačkih praksi na istorijskim instrumentima.

Nosilac je ordena Viteza umetnosti i književnosti, jedne od najviših titula u Francuskoj.

Francuski muzički umetnik se školovao i usavršavao u Holandiji, na Kraljevskom konzervatorijumu u Hagu, u klasi Vere Bets – suosnivačice ansambla Archibudelli, zajedno sa čuvenim violončelistom Anerom Bilsmom.

Već 2003. godine je postao laureat Međunarodnog takmičenja za ranu muziku u Brižu /Belgija/, nakon čega je počeo da nastupa kao solista, a već 2005. godine osnovao je ansambl Le Cercle de l’Harmonie, koji je deset godina vodio zajedno sa kolegom Žeremijem Roreom.

Dalje je nastavljao da osniva sastave, tako je u želji da oživi slavni francuski orkestar iz 18. veka, Šovan 2015. godine Žilijen Šovan je pokrenuo novi ansambl Le Concert de la Loge, sa ciljem da istražuje zaboravljena dela francuske vokalne i instrumentalne baštine. Drugi cilj mu je bio da uvodi inovativne formate koncerata koji bude spontanost izvođača i maštu publike.

Neumoran umetnik, paralelno s tim projektom, Žilijen je nastavio da sarađuje sa gudačkim kvartetom Cambini-Paris, osnovan 2007. godine, sa kojim izvodi i snima kvartete kompozitora – Žadina, Davida, Guvija, Mocarta, Gunoa i Hajdna.

Žilijen Šovan se bavi dirigovanjem u duhu kasnog 18. veka, i u zavisnosti od repertoara, veličine ansambla ili zahteva same partiture, muzičar svoje dirigovanje prilagođava tako što svira violinu, koristi gudalo ili dirigentsku palicu.

Takođe je dirigovao mnogim konkretnim operskim produkcijama, dakle operskim predstavama – Era la notte, u režiji Žilijet Dešam sa solistkinjom Anom Katerinom Antonaci, Fedra Lemojna i Pepeljuga Izuara, u produkciji kulturnog centra Palaceta Bru Zane i u režiji Marka Pakena, u Veneciji, Armida Hajdna, rediteljke Marijam Klemon, Šimena ili Sid (Sakini), u režiji Sandrin Anglad, kao i čuvena Otmica iz saraja Volfganga Amadeusa Mocarta, reditelja Kristofa Rila.

Hiper produktivni francuski dirigent je često bio gostujući i nastupao je sa mnogim prestižnim ansamblima širom Evrope i celog sveta – Kamerni orkestar iz Bazela, orkestar Gircenih iz Kelna, Kamerni orkestar iz Pariza, Nacionalni orkestar Avinjona i Provanse, Nacionalni orkestar Meca, Nacionalni orkestar Kana, Orkestar Opere u Limožu, orkestar Esterhazi Hofkapelle, Orkiestra Historyczna iz Katovica, orkestar Folger Consort iz Vašingtona, orkestri Les Violons du Roy i Arion Baroque Orchestra iz Montreala.

Diskografija Žilijena Šovana kao violiniste obuhvata koncerte Antonija Vivaldija, Jozefa Hajdna, V. A. Mocarta, Ludviga van Betovena i Hektora Berlioza diskografskih kompanija Alpha, Naïve, Eloquentia i Ambroisie.

Šovan redovno snima i resitale sa vodećim solistima, realizuje operska ostvarenja i dela duhovne muzike.

Pored koncertnih aktivnosti, Žilijen Šovan nalazi vremena u veoma gustom izvođačkom rasporedu da se posveti i pedagogiji – drži orkestarske sesije i majstorske kurseve u Nacionalnom konzervatorijumu za muziku i ples u rodnoj Francuskoj, u Parizu i Lionu, na Ecole Normale de Musique u Parizu, u okviru Akademije Pariske opere i sa Francuskim omladinskim orkestrom.

Žilijen Šovan svira violinu Đuzepea Gvadanjinija iz 18. veka – 1780. godine, koja mu je pozajmljena u okviru programa Usvoji muzičara (Adopt a Musician).

Dobrodošli na najnoviji koncert Beogradske filharmonije 8. maja na Kolarcu sa dvoje solista – francuskim dirigentom i violinistom Žilijenom Šovanom i srpskom flautistkinjom Anom Kaličanin Radivojević.

Ivan Makragić

Facebook

Najčitanije