Wikipedia

Pati Smit i album „Horses“: početak njene poezije u rokenrolu

Prema arhivskim podacima i dokumentima izdatim od strane Arista Recordsa, kao i informacijama sa BBC-a i Rolling Stone-a, album „Horses“ objavljen je 10. novembra 1975. godine…

Desetog novembra 1975. godine svet je upoznao debitantski album američke muzičarke Pati Smit (Patti Smith) – „Horses“, izdanje koje je obeležilo kraj jedne epohe i početak nove, sirove energije punka. Objavljen pod etiketom Arista Records, album je snimljen tokom leta iste godine u legendarnom njujorškom studiju Electric Lady Studios, mestu koje je osnovao Džimi Hendriks.

Produkciju je potpisao Džon Kejl, nekadašnji član kultnog benda The Velvet Underground. Njegov minimalistički pristup, kombinovan sa poetskim, improvizovanim izrazom Pati Smit, stvorio je spoj rokenrola, poezije i avangarde koji do tada nije postojao na sceni.

Muzički, „Horses“ je bio prekretnica – album koji je otvorio vrata pokretu koji će uskoro dobiti ime punk. Umesto složenih aranžmana i studijske perfekcije, Pati i njen bend gradili su pesme na jednostavnim akordima, otvorenim strukturama i sirovim emocijama. Album sadrži i nove verzije klasičnih pesama „Gloria“ i „Land of a Thousand Dances“, ali ih Pati pretvara u svoje lične ispovesti, pune besa, ironije i lirskog naboja.

Tekstovi su nastali iz ličnih iskustava, porodičnih sećanja, ali i vizija koje se graniče sa poezijom iz beat generacije. Kritičari su isticali da je Smit uspela da poveže književnost i rokenrol na način koji je bio istovremeno intelektualan i duboko emotivan.

Iconnic fotografije sa Pavlovim pojavljivanjem u sredini 1970-ih pokazuju Patti Smith u tipičnoj i jednostavnoj garderobi – košulja, kravata ili trakica oko vrata — koji odgovara njenom stilu pre i oko izlaska albuma Horses (1975) Foto: Robert Mapplethorpe 1975



Po objavljivanju, album nije postigao ogroman komercijalni uspeh, ali je ušao u Top 50 američke Billboard liste i osvojio srca muzičkih kritičara. Danas se „Horses“ smatra jednim od najuticajnijih albuma u istoriji, a 2009. godine uvršten je u Nacionalni registar snimaka (National Recording Registry) američke Kongresne biblioteke, kao delo od „kulturnog, istorijskog i estetskog značaja“.

„Horses“ je postao manifest slobode, poetske pobune i ženske snage u svetu rokenrola.

Facebook

Najčitanije