Fotografija; MPM Studioshop

SZO: Pregorevanje postao nevidljivi neprijatelj muzičke scene

Prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije i Rojters Helt-a, više od 62% mladih muzičara širom sveta pokazuje simptome anksioznosti i sindroma sagorevanja. Ovaj podatak je dodatno potvrđen kroz istraživanje „Popis muzičara Ujedinjenog Kraljevstva”, gde je čak 30% profesionalnih muzičara iz Velike Britanije prijavilo ozbiljne poteškoće sa mentalnim zdravljem, uključujući depresiju, napade panike i nesanicu.

Život pod pritiskom javnosti i digitalnog doba

Društvene mreže su donele novu dimenziju eksponiranosti: istraživanje organizacije „Pomozite muzičarima UK“ iz 2017. otkrilo je da 68% muzičara smatra da im Instagram, Fejsbuk i Tviter povećavaju osećaj nesigurnosti i straha od neuspeha. Mnogi se žale na to da osećaju potrebu da budu neprekidno prisutni onlajn i da konstantno objavljuju novi sadržaj, bez prostora za odmor ili oporavak.

Primeri iz stvarnog života

Svetski poznata pevačica Adel javno je govorila o svojim napadima anksioznosti pre nastupa, dok je Zejn Malik, bivši član grupe Van Dajrekšn, otkazivao turneje zbog ozbiljnih napada panike. Na domaćoj sceni, brojni regionalni muzičari priznaju probleme sa nesanicom i iscrpljenošću, ali i strah od stigmatizacije ukoliko javno progovore o ličnom doživljaju mentalnih poteškoća.

Fotografija: MPM Studioshop

Nezavisni muzičari posebno su ranjivi: na primer, tokom pandemije COVID-19, čak 55% njih u Velikoj Britaniji prijavilo je gubitak posla i pogoršanje mentalnog zdravlja, dok su u Francuskoj, prema Udruženju muzičkih autora ZAKEM (SACEM), zabeleženi rast broja zahteva za psihološku pomoć među članovima.

Organizovane inicijative i podrška

Kao odgovor na ovu krizu, evropske organizacije kao što su „Muzika je važna za um“ (Music Minds Matter, UK), „Beklajn“ (Backline, SAD) i „Inicijativa muzičara“ (Nemačka) pokreću linije za pomoć, besplatne terapije i radionice o očuvanju mentalnog zdravlja. Sve češće festivali i koncertne dvorane nude „mirne sobe“ za umetnike i članove tima, gde se mogu povući radi odmora i smanjenja stresa.

Globalni kontekst

SZO navodi da više od milijardu ljudi širom sveta živi sa nekim oblikom mentalnog poremećaja, a svetski trendovi pokazuju da su umetnici gotovo dvostruko podložniji razvoju anksioznih poremećaja i depresije u poređenju sa opštom populacijom.

Paradoks profesije

I dok publika očekuje stalnu kreativnost i energiju na sceni, stvarnost je često surova: umetnici se bore sa sopstvenim granicama i traže način da u buci hiperprodukcije pronađu „tišinu“ spasa. „Svet očekuje da budemo glasni, ali često jedino spas nalazimo u tišini“, poručuje anonimno jedan britanski indie muzičar.

Danas, više nego ikada, očuvanje mentalnog zdravlja postaje ključna tema muzičke industrije – ne samo za preživljavanje, već i za autentično stvaralaštvo i dugoročnu inspiraciju.

Facebook

Najčitanije