U sećanju na Lazu Ristovskog, jednog od najznačajnijih klavijaturista domaćeg roka

Na današnji dan, 23. januara 1956. godine, rođen je Laza Ristovski, jedan od najznačajnijih klavijaturista jugoslovenske i srpske rok scene. Rođen u Novom Pazaru, Ristovski je tokom karijere postao prepoznatljiv po svom snažnom autorskom pečatu, virtuoznosti i posebnom osećaju za melodiju, ostavljajući trag koji se i danas jasno čuje u domaćoj muzici.

Njegovo ime najčešće se vezuje za dve velike rok institucije – Smak i Bijelo dugme. U grupi Smak, Ristovski je bio ključni deo zvuka koji je spajao progresivni rok, hard rok i jazz nijanse, donoseći klavijature kao ravnopravan instrument gitarama i vokalu. Bio je jedan od muzičara koji su tom bendu dali slojevitost i ozbiljnost svetskog formata.

U Bijelom dugmetu, posebno tokom druge polovine osamdesetih, njegov doprinos bio je značajan na albumima poput „Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo” i „Ćiribiribela”, kao i na koncertnim izdanjima. Njegove klavijature nisu bile samo pratnja – bile su atmosfera, tekstura i emotivni sloj pesama.

FB

Ristovski nije bio samo član velikih bendova, već i autor bogate solo karijere. Tokom godina objavio je više instrumentalnih i elektronskih albuma, istražujući zvuk izvan standardnog rokenrol okvira – od simfonijskih pasaža do ambijentalne muzike. Njegova radoznalost bila je umetnička osobina, ne žanrovska slučajnost.

Mnogi muzički hroničari podsećaju da je Ristovski godinama važio za jednog od najboljih klavijaturista bivše Jugoslavije, a njegova tehnika i muzička disciplina ostali su predmet poštovanja među kolegama i publikom. Njegov stil bio je ozbiljan, ali nikada hladan – uvek je imao onu tihu emotivnu liniju koja muziku čini ljudskom.

Preminuo je 6. oktobra 2007. godine u Beogradu, nakon borbe sa teškom bolešću, u 51. godini života. Iako je otišao prerano, njegov rad nastavlja da živi kroz pesme, snimke i generacije muzičara koji su od njega učili kako klavijature mogu biti srce roka, a ne ukras.

Facebook

Najčitanije