MPM

Muškarci koji se žene posle 35 ređe se razvode, pokazuju evropska istraživanja

Tvrdnja da se muškarci koji se žene posle 35. godine ređe razvode često se pojavljuje u popularnim objavama, ali i evropska i domaća istraživanja pokazuju da je stvarnost složenija. Podaci Eurostata, kao i analize sociologa u Nemačkoj, Francuskoj i Skandinaviji, ukazuju da starost pri sklapanju braka ima određeni uticaj na stabilnost, ali nije presudna sama po sebi.


U zapadnoj Evropi primećen je pad razvoda kod brakova sklopljenih nakon kasnih dvadesetih i ranih tridesetih godina, najčešće zbog veće emocionalne i finansijske zrelosti. Međutim, istraživanja u Švedskoj i Danskoj pokazuju da se taj efekat ne pojačava automatski posle 35. godine, već zavisi od kvaliteta veze i prethodnog zajedničkog života.

MPM


U zemljama poput Nemačke i Austrije sociolozi ukazuju na tzv. selekcioni efekat: ljudi koji se venčavaju kasnije često su već prošli kroz duže veze ili vanbračne zajednice. To iskustvo može doneti realnija očekivanja, ali i znači da brak nije uvek „prvi pokušaj“, što utiče na statistiku razvoda i čini je manje jednoznačnom.


Za domaće tržište, odnosno Srbiju i region, podaci Republičkog zavoda za statistiku i sličnih institucija u Hrvatskoj i Sloveniji pokazuju da se prosečna starost pri sklapanju prvog braka stalno pomera naviše. Muškarci u Srbiji se danas u proseku žene u ranim do srednjim tridesetim, najčešće zbog ekonomskih razloga, produženog školovanja i nesigurnog tržišta rada.
Ipak, domaća istraživanja ukazuju na važnu razliku u odnosu na zapadnu Evropu: razvodi su i dalje snažno obojeni društvenim i porodičnim pritiscima. U manjim sredinama i dalje postoji očekivanje da se brak „održi po svaku cenu“, pa kasniji brakovi statistički mogu delovati stabilnije, iako to ne mora značiti veće zadovoljstvo partnera.

MPM


Psiholozi u regionu često naglašavaju da muškarci koji ulaze u brak posle 35. godine zaista češće imaju stabilniju finansijsku situaciju i jasniju sliku o sebi, ali i jače ukorenjene navike. To može doprineti stabilnosti, ali i otežati prilagođavanje zajedničkom životu ako komunikacija nije razvijena.


Zaključak, i u evropskom i u domaćem kontekstu, jeste da godine same po sebi ne čine brak otpornijim. Stabilniji brakovi nastaju onda kada se u njih ulazi promišljeno, sa realnim očekivanjima i spremnošću na kompromis — bilo da je reč o 28, 35 ili 42 godine.

Facebook

Najčitanije