NEPROLAZNOST: SENKA VELETANLIĆ I BETI ĐORĐEVIĆ

Kultura Srbije i Jugoslavije nam je sve praznija i opustošenija:
Kolosalna i monumentalna umetnost u večnosti



Praznina … Tuga … Nedostajanje …. Nezamenljivost …. Nenadoknadivost.

To su prve asocijacije kada pomislimo na tako iznenadni odlazak u večnost dve dame u samo dva dana. Jedva se oporavimo od prvog, a onda nas naredni dan sačeka drugi šok.

Senka Veletanlić i Beti Đorđević, dva dana, dva iznenadna odlaska, dva šoka, dva neprijatna iznenađenja koja su nas bacila u nove skokove po duši, odnosno šokove.

Draga Senka nas je napustila 19.01., a Beti dan posle 20. januara.

Prvi mesec u godini surovo nam je odneo dve predivne umetnice, dve gracije, dve dame, dve vrhunske muzičarke, čije su karijere blistale od vremena stare Jugoslavije do današnjih dana.

Jedna je bila isključivo u svetu muzike od prvog do poslednjeg dana (Beti Đorđević), dok je druga imala dve karijere – muzičke i povremeno dramske umetnice (Senka Veletanlić).

Uvek je teško i nepodnošljivo kada nam odlaze bližnji, oni koje smo poznavali iz najužeg okruženja, a paralelno sa tim postoji sasvim nova dimenzija – javne ličnosti, umetnici, sportisti, koje smo toliko neizmerno zavoleli, kao da su naši oduvek bili. Tu su nam na malom ili velikom ekranu, uživo na mnogim pozornicama, tako da se vremenom saživimo sa njima, i toliko ih volimo da nam njihov večiti odlazak sa ovog sveta neizmerno teško pada.

Senka, onda Beti … tužan odlazak koji nam ostavlja gorak ukus svuda, gorčina u duši pre svega…

Razlika između njih je u tome da je Beti do kraja svog bogatog i plodnog života i dalje veoma posvećeno, predano, poletno, puna elana pevala, do krajnjih granica, kao da je na početku, a ne nažalost na samom … kraju.
Senka se posvetila drugim celinama, privatnom porodičnom životu, suprugu Zafiru Hadžimanovu, beskrajno talentovanom sinu Vasilu, vanserijskom etno jazz pijanisti i kompozitoru, unuki Marti, divnom vokalu i nadarenoj mladoj dami.
Nažalost u doba pandemije korona virusa, otišao nam je zauvek sa ove dimenzije gospodin Zafir, što je takođe bila posebna provalija i nezamenljiv gubitak epskih razmera.



Mnogi su nas napustili koji su nam zauvek nezamenljivi.

Obeležili su rano detinjstvo, mladost, odrastanje vaših roditelja, kasnije i vas.

Ostavili su taj divan duboki trag u beskraju i to nikada ne može da bledi.
Zauvek ostaju u našim srcima.

Gospođa Senka Veletanlić i gospođa Beti Đorđević stvarale su gotovo u isto vreme raznolike muzičke karijere i obeležili su posebnu epohu koja se više ne stvara, niti se takvi umetnici dalje rađaju.

Da li možete zamisliti danas u ovo (zlo) instant doba da se pojavi bilo ko poput Senke ili Beti?
Ili Bisere Veletanlić, rođene sestre Senkine, koja i dalje uspešno plovi svojom karijerom i ne zna za predah. Da li se može u vremenu nevremena koje živimo pronaći neki novi talenat koji će nadmašiti, zaseniti, nadvisiti, zameniti po značaju ove navedene dame? Veoma teško, odnosno (gotovo) nemoguće. Takve karijere su vanserijske, vanzemaljske, nadnaravne, i dese se jednom u dva veka.

U današnjoj instant kulturi supermarketa, sve je nekako prolazno, bez vidljivijeg niti dubljeg traga, osećaja za kvalitet, možda jer je kapitalizam uveliko sve zauzeo i zaveo diktat da je najvažnije kroz materijalnu moć vladati svim porama društva, obrazovanja, umetnosti, pa i njenom veličanstvu – uzvišenom muzikom.


Senija Senka Veletanlić i Blaguna Blagica Beti Đorđević predstavljaju onu retko predivnu Jugoslaviju, koja je iznedrila retke nadarene artiste kao u nekoj drugoj dimenziji, vremenskom portalu koji je nadmašio i sve naredne periode koji su dolazili.

Podsetićemo se detaljno kakve su karijere ostvarile ove dve dame, simbol vrhunskog kvaliteta mnogima neprežaljene Jugoslavije, kada smo svi bili jedno, složna celina, svi zajedno.

Takvi profesionalni životi zaslužuju da stanu u čitave knjige –  publikacije, monografije.

Ovde ćemo tek skromnije da posvetimo nekoliko poglavlja.

Dakle pustoš, praznina, u samo dva dana.

Od Senke smo se oprostili prošle sedmice i ispratili je na večni počinak, a od Beti tokom ove sedmice, početkom februara.




SENIJA SENKA VELETANLIĆ

Umetnica Senija Senka Veletanlić (Zagreb, 27. maj 1936 – Beograd, 19. januar 2026) bila je srpska i jugoslovenska pevačica i glumica. Dve paralelne karijere donekle, obe veoma uspešne i zapažene na svim meridijanima široke nam nekada zemlje – SFRJ – Socijalističke federativne republike Jugoslavije i po svetu.

Njena porodica je bila poreklom iz Bosanske krajine, gde su joj očevi koreni, dok joj je majka bila rodom iz Slovenije.

Prema biografskim podacima, muzička i dramska diva krenula je da se bavi muzikom pevajući u horu Kulturno umetničkog društva (KUD) „Joža Vlahović“ u rodnom gradu Zagrebu.


Zahvaljujući tom KUD-u, svestrana dama Senka u umetničkim talentima, prvi put je putovala u Pariz, Belgiju, Italiju, na turneju sa horom. Te davne 1958. godine, Senka je premijerno snimala za Radio Zagreb.

Zanimljivo je da je muzička zvezda završila Ekonomski fakultet, i zamalo da je život posvetila toj struci, međutim ipak je odlučila da se profesionalno bavi muzikom, što je bila izvanredna odluka.

Da nije tako, cela Jugoslavija i Balkan bi bili siromašniji za jednu ogromnu i produktivnu karijeru.

Foto: Stevan Kragujević


Samo dve godine kasnije nako prvih snimaka za Radio Zagreb, Senka je nastupala na Opatijskom festivalu 1960, gde se istakla sa pesmom „Noć bez zvezda“ i bilo je jasno da je rođena nova muzička zvazda na pozornici.  

Prema pisanju muzičkih hroničara i publicista, na muzičkoj sceni Jugoslaviji u to vreme, Senka je postala prepoznatljiva po svojoj eleganciji i prefinjenosti, uvek profesionalna, suzdržana, a temperamentna u interpretaciji.

Imala je sreće sa Opatijskim festivalom, jer je ponovo tamo pevala 1963. numeru „Oprosti volim te“, a 1968. godine „Što me čini sretnom“ u alternaciji sa koleginicom, hrvatskom divom Josipom Lisac.


Bila je zvezda mnogih manifestacija na kome je nastupala: Splitski festival, Zagrebfest, Festival Opatija, Beogradsko proleće, Vaš šlager sezone, i mnogi drugi.
Tamo je izvodila mnoge pesme iz žanra zabavne muzike, šlagere i šansone.



SESTRE VELETANLIĆ

Senkina rođena sestra Bisera Veletanlić oduvek je bila popularna muzičarka, između žanrova džeza i šlagera, baš kako je išao razvojni put i Senke.

Senka je sa sestrom Biserom 1972. godine pevala hit numeru “Mi znamo sve”. Sestre Veletanlić ostale su u sećanju kao legende domaćih šlagera.  Posebno poglavlje njene karijere čine upravo nastupi sa sestrom Biserom, jer su sestre Veletanlić postale fenomen jugoslovenske scene, koje su ubedljivo unosile duh svetskih metropola u domaće domove svih nas, ili naših baka, deka, očeva, majki.

Antologijske emisije – šou programi kao recimo „Obraz uz obraz“ (1971. i 1972) u režiji Zdravka Šotre, oduševljavale su auditorijum, jer su izvodile velike šlager hitove u duetu – „Mi znamo sve“ i „Du di du da“, uz domaćine – slavni glumački par Milenu Dravić i Dragana Gagu Nikolića.


Sestre Veletanlić bile su zaista blistave legende domaćih šlagera. Ipak, kasnije tokom razvojnog puta, otišle su na svoje različite profesionalne strane i posebne celine.

Kako pišu muzički publicisti, Senka Veletanlić nije pevala samo da bi zabavila širu publiku, već je pripovedala, unosila znatno više od samog izvođenja, i njeni recitali „Pas pevačica“ i „Šansone na papiru“ ostali su upamćeni kao vrhunski dometi scenskog izraza, mnogo van puke muzike.

Senka nije pevala da bi bila tek tako bila viđena, ili popularna, već da bi ispričala priču. Pesmu je doživljavala kao ličnu ispovest, govorili su eminentni ljudi iz muzičkih krugova.

Upravo takav nastup i višeslojni pristup pozdravila je i publika u svetu – Senka je imala koncerte duž cele Evrope i sveta: na Kubi je pevala pred čak 20.000 ljudi, dok je u Sovjetskom Savezu (SSSR) imala status zvezde sa nepreglednim brojem vernih ljubitelja.

Njen buntovni i slobodarski duh najbolje se ogleda u stihovima pesme „Tu sam da budem lepa“ iz 1968. godine: „Takva sam kakva sam… Sviđam se kom se sviđam… Priroda takvu me stvori“.

Zafir Hadžimanov i Senka Hadžimanov

SENKA & ZAFIR

Sredinom šezdesetih godina, Senka se udala za svog kolegu Zafira Hadžimanova, takođe uspešnog muzičara i glumca, popularnog na sceni i u mjuziklima, kao što je bio „Violinista na krovu“ (kasnije i „Jadnici“, „Rebeka“, pod neke stare dane).

Veoma brzo, već 1967. godine Senka Veletanlić i Zafir Hadžimanov realizovali su zajednički svoj prvi recital u pozorištu Atelje 212 u Beogradu, i TV Beograd prvi put je snimao jedan takav koncert, tada nazvan, odnosno označen “lakih nota”.
Kako stručnjaci ističu, taj nastup nije bio samo koncert, već i simbolično otvaranje čuvene scene „Teatra u podrumu“, koji će decenijama kasnije prerasti u ime „Scena Petar Kralj“.

Naravno, Senkin životni put bio je najviše povezan sa Zafirom Hadžimanovim, saputnikom u karijeri i emotivnosti. Zajedno su činili jedan od najskladnijih i najidiličnijih parova jugoslovenske umetnosti, bili su Jedno –  jedna duša, dva tela.

Imali su uspeha sa duetima – dirljiva pesma o Beogradu, makedonska kompozicija „Sanoć sedam treno“, što je trajno upisano u anale jugoslovenske muzike, i ostaju kao svedočanstvo jedne velike ljubavi.

Ono što je neobično za Senkin profesionalni život, iako je decenijama gradila uspešnu karijeru, ostvarila koncertne turneje širom SFRJ i sveta, ipak svoju prvu LP ploču snimila je tek nakon pune 23 godine izvođenja na sceni.

Tako je album „Ovo je moja priča“ iz 1988. godine postao njen „muzički testament“, navode hroničari njenog lika i dela.

Naslovna numera sa tog albuma „Ovo je moja priča“, otpevana na čuvenom festivalu pop muzike „Beogradsko proleće“ (1988) te iste godine, i danas se smatra evergrinom.


„Ovo je moja priča, tužna priča o izgubljenoj ljubavi… sećanjem je pisana, al’ to je istina moja“,
peva Senka Veletanlić.




NAKON ŠLAGERA – JAZZ & SWING

Istorija jugoslovenske muzike svedoči da je Senka u poznijem delu karijere, iz žanra šlagera prešla u jazz i swing, ti pravci su je više privlačili i bili neka vrsta visokog izazova.

Čuveni Minja Subota, nažalost takođe na onom svetu, 1982. godine, veoma nadahnuto je najavio nastup Senke Veletanlić ovim rečima:
„Dvorane u kojima se džez izvodi su pune, a naš doprinos toj večeri je čuvena kompozicija Stivena Sondhajma „Pošaljite klovnove“ u aranžmanu Zvonimira Skerla, koju peva Senka Veletanlić“.

Mnogi smatraju da tako blistava karijera je vredela tolike pažnje da ne može da se ugasi, osim ako sam umetnik to ne odluči. Tako je i bilo.

Prema oceni mnogih iz medija i muzike, Senka Veletanlić se prerano povukla sa muzičke scene. Iako za takvim činom ona sama nikada nije žalila, naprotiv. Sama je odabrala takav put i način kako će završiti svoju blistavu karijeru.

Senki je najveći uspeh bio život van svetlosti reflektora – njena porodica, intimna, draga, bliska, emotivna celina. Sve na svetu.

Kako navode mnogi, zaostavština Senke Veletanlić ostaje zauvek urezana u kulturnu memoriju Balkana, i predstavlja dragoceno blago, kulturnu baštinu Jugoslavije.

Senka Veletanlić nije bila samo pevačica, ili u paralelnoj karijeri i glumica.
Senka je ostala uzvišena umetnica, neprolazna veličina.

Mediji su je opisali – „pesnikinja tona i elegancije koja nam je pokazala kako se dostojanstveno nosi dar koji ti je priroda poklonila“.

Hvala Vam za sve, draga gospođo Senka Veletanlić.

Divan sin Vasil Hadžimanov, retko moćan pijanista i kompozitor i njegova ćerka Marta Hadžimanov kao vokal, Senkina unuka, naslednici su tog umetničkog gena koji će trajati i opstajati uspešno nadalje.

SENKA VELETANLIĆ



Pregled produktivne karijere i festivala na kojima je Senka Veletanlić blistala.


Kratak izbor:


Beogradsko proleće:

  • Priča o izgubljenoj ljubavi, BG proleće ’63
  • Čamac za dvoje, BG proleće ’64
  • Jedan stari sat (duet sa Tihomirom Petrovićem), BG proleće ’64
  • Tražiš oproštaj, BG proleće ’72, pobjednička pjesma
  • Čovek koga volim, BG proleće ’74
  • Ime mi je ljubav, BG proleće ’75
  • Bila sam tu, BG proleće ’77
  • Beograd, stari bekrija, BG proleće ’82 (duet sa Zafirom Hadžimanovim)

Pesma leta:

  • Ti nisi moj, Pesma leta ’69

Opatija:

  • Noć bez zvijezda, Opatija ’60
  • Plavi nokturno, Opatija ’61
  • Oprosti, volim te, Opatija ’63
  • Malo mesta za nas, Opatija ’64
  • Gledam te, Opatija ’66
  • Sto me cini sretnom, Opatija ’68
  • Hajde da se igramo mala, Opatija ’74 (duet sa Zafirom Hadžimanovim)
  • Pesma ljude voli, Opatija ’84 (sa Biserom Veletanlić i Zafirom Hadžimanovim)

Vaš šlager sezone:

  • Znam da ću ga sresti, VŠS ’68
  • U srcu mom možeš skriti sve, VŠS ’70
  • Zaželi, ja ću doći, VŠS ’71
  • Samoća, VŠS ’73

Split:

  • Do viđenja u jesen, Split ’67
  • Daj mi ljubav, Split ’70
  • Papagalo (duet sa Zafirom Hadžimanovim), Split ’70

Hit parada:

  • Sanjala ja, Hit parada ’75

Zagreb:

  • Odgovor u vjetru, Zagreb ’61
  • Za nju, Zagreb ’64
  • Predugo si bio sam, ’74
  • Golubice, Zagreb ’81, pobjednička pjesma (duet sa Zafirom Hadžimanovim)

Jugoslavenski izbor za pjesmu Evrovizije:

  • Sunčani ples ’71

Skoplje:

  • Uspavanka za reku, Skoplje ’72, I nagrada stručnog žirija



Kompletniji izbor celokupne karijere:

Beogradsko proleće

  • Nad vodom, BG proleće ’61
  • Čudan kraj, ’63
  • Priča o izgubljenoj ljubavi, BG proleće ’63, pobednička pesma
  • Čamac za dvoje, BG proleće ’64
  • Jedan stari sat (duet sa Tihomirom Petrovićem), BG proleće ’64
  • Za nekog tihog i odanog, ’69
  • Tebe sam izgubio, ’70
  • Tražiš oproštaj, BG proleće ’72, drugo mesto
  • Čovek koga volim, BG proleće ’74
  • Ime mi je ljubav, BG proleće ’75
  • Bila sam tu, BG proleće ’77
  • Sreća (sa Zafirom Hadžimanovim i dečijim horom RTB, dečije pesme), ’78
  • Bela jutra / Ništa (Veče Šansone na papiru), ’79
  • Beograd, stari bekrija, BG proleće ’82 (duet sa Zafirom Hadžimanovim)
  • Nasmejana, BG proleće ’83
  • Cmok, cmok, BG proleće ’83 (duet sa Zafirom Hadžimanovim, dečje beogradsko proleće)
  • Priča o izgubljenoj ljubavi / Tražiš oproštaj, (Veče retrospektive – najvećih hitova sa festivala Beogradsko proleće), ’88

Vaš šlager sezone, Sarajevo

  • Znam da ću ga sresti, VŠS ’68
  • U srcu mom možeš skriti sve, VŠS ’70
  • Zaželi, ja ću doći, VŠS ’71
  • Samoća, VŠS ’73, nagrada za najbolji aranžman

Opatija

  • Noć bez zvijezda / Poljub v snegu, Opatija ’60
  • Plavi nokturno / Slutnja, Opatija ’61
  • Oprosti, volim te (alternacija sa Dragom Diklićem), Opatija ’63, pobednička pesma
  • Tražiš (alternacija sa Nadom Knežević) / Ko zna (alternacija sa Nadom Knežević), ’63
  • Malo mesta za nas / Nek’ prođe sve, Opatija ’64
  • Gledam te (alternacija sa Majdom Sepe) / Hiša mojih sanj (alternacija sa Ladom Leskovarom), Opatija ’66
  • Neću biti sama (alternacija sa Indeksima), Opatija ’67
  • Što me čini sretnom (alternacija sa Josipom Lisac), Opatija ’68, treća nagrada publike
  • Hajde da se igramo mala, Opatija ’74 (duet sa Zafirom Hadžimanovim)
  • Topla kiša, ’78 (Veče šansona i slobodnih formi)
  • Devojka voćka neznana (Veče šansona i slobodnih formi, duet sa Zafirom Hadžimanovim), ’79
  • Tvoje ime / Topla kiša, ’80
  • Biće uvek Tito, Opatija ’81 (Veče rodoljubive pesme sa Biserom Veletanlić i Zafirom Hadžimanovim)
  • Pesma ljude voli, Opatija ’84 (sa Biserom Veletanlić i Zafirom Hadžimanovim)

Split

  • Doviđenja u jesen, Split ’67
  • Daj mi ljubav, Split ’70
  • Papagalo (duet sa Zafirom Hadžimanovim), Split ’70
  • Pjesma o bratstvu i jedinstvu, ’87 (sa Biserom Veletanlić i Zafirom Hadžimanovim, veče „Ustanak i more“)

Zagreb

  • Odgovor u vjetru, Zagreb ’61, nagrada stručnog žirija
  • Kad pođeš, Zagreb ’61
  • Za nju / Pusta noć, Zagreb ’64
  • Ukrštene reči (alternacija sa Dragom Diklićem), Zagreb ’65
  • Predugo si bio sam, Zagreb ’74
  • Golubice, (Veče revolucionarne i rodoljubive pesme), Zagreb ’81, pobednička pjesma (duet sa Zafirom Hadžimanovim)
  • Treća u krugu (Veče šansona), Zagreb ’84

Festival vojničkih pesama

  • Jutarnja smena, ’64
  • Srce je majke, srce domovine, ’74
  • Pesma vojnika, pesma ratnika,’77

Pesma leta

  • Ti nisi moj, Pesma leta ’69

International Song Festival Sopot, Poljska

  • What makes me happy, peto mesto, ’69

Jugoslovenski izbor za Evrosong

  • Sunčani ples, Domžale ’71

Skoplje

  • Uspavanka za reku, Skoplje ’72, prva nagrada stručnog žirija

Hit parada, Beograd

  • Sanjala ja, Hit parada ’75

Festival revolucionarne i rodoljubive pesme

  • Majci, ’77

Filmografija Senke Veletanlić:

1961.     Pustolov pred vratima  Pevačica (kao Senka Veletanlić-Petrović)

1964.     U jednom gradu ko zna kom      TV serija             /

1965.     Svanuće              Mila (kao Senka Veletanlić-Petrović)

1965.     Tri          Devojka (kao Senka Petrović)

1966.     Rođena na Seni TV film Pevačica (kao Senka Veletanlić-Petrović)

1968.     Buket šansona TV film  /

1971.     Jedan čovek jedna pesma TV kratka serija          /

1972-1973.         Obraz uz obraz TV serija              Senka

1974.     Reč po reč          Pevačica

1974.     Partizani             Pevačica

1975.     Sunce te čuva TV kratki film       /

1976.     Čast mi je pozvati vas TV serija  Senka

1978.     Lasno je naučiti, nego je muka odučiti – TV serija – Pevačica (1978—1981) (kao Senka Veletanlić-Petrović)

1978.     Najlepše godine  – TV film           /

1981.     Naši pesnici  –  TV serija


Foto-Aleksandra-Ignjatović




BLAGUNA BLAGICA BETI ĐORĐEVIĆ

Blaguna Beti Đorđević
(Matejče, Kumanovo, 19. februar 1944 – Beograd, 20. januar 2026) bila je makedonska i srpska pevačica šlagera, džez i soul muzike.

Karijeru je gradila gotovo u isto vreme kada i Senka Veletanlić, jer je na pozornicu muzičke sfere Jugoslavije stigla krajem 60-ih godina.

Najpopularnija joj je pesma definitivno „Počnimo ljubav ispočetka“.

Kao što su Senku pamtili u tandemu sa suprugom Zafirom, i ranije sa sestrom Biserom, tako je i Beti Đorđević sa svojim mužem Slobodanom Bobom Đorđevićem i njegovim bendom nastupala i afirmisala se na pozornici. Pre svega je pevala sa sastavom svoga supruga u američkim klubovima u Zapadnoj Nemačkoj.

Posle te serije nastupa, Beti su upoznali gosti i posetioci slavnog Hotela Jugoslavija u Beogradu (kojeg je ova današnja štetočinska vlast u Srbiji srušila i sada gradi navodno neki lanac inostranih hotela tipa „Ritz“), gde ih je svake noći obradovala svojim glasom i scenskom pojavom.

Diskografski gledano, Betina karijera je počela sa njenim prvim singlom – „Kraj moje tuge“ te 1974. godine i sve do početka 80-ih godina, Beti ili Blagica objavila je desetak singlova.



Koncertno je uvek bila veoma aktivna, nastupala je na mnogim značajnim festivalima eks Jugoslavije – Beogradsko proleće, Hit parada – Beograd, Opatija, Split, Karneval fest – Cavtat, Igre juga, Beogradski šlager, Hit leta, Beovizija.

Sa svojim mužem Slobodanom Bobom Đorđevićem je imala duetske hitove „Želim te“ i „Zbog poljubaca tvojih“, sa kojima je učestvovala i na festivalima.

Kako smo spomenuli, veliku popularnost donosi joj hit nad hitovima bezvremenske vrednosti „Počnimo ljubav iz početka“ Aleksandra Koraća, koju je premijerno otpevala na festivalu pop muzike „Beogradsko proleće“ 1976. godine u Dvorani Doma sindikata.

Smatra se da je prilikom dolaska nekih novih trendova na jugoslovensku, kasnije i srpsku muzičku scenu, tipa folk, ili turbo folk, njen muzički stil je istisnut od tih noviteta.
Stigjli divlji i isterali pitome. Bile su to te 90-te godine, gde vlada šund, kemp i kič.

Povremeno Beti Đorđević je nastavila da peva u beogradskim klubovima za veoma odabranu publiku.



NOVO POGLAVLJE

Onda se 2012. godine dešava novi život u profesionalnom smislu – domaća diskografska kuća „City records“ objavila je njen CD „The best of Beti Đorđević“ sa 23 najpoznatije pesme.

Dalje se nižu noviteti i aktuelnosti – Beti Đorđević je 2016. snimila singl „Nisam znala“ Žarka Dančua, dok je na Beoviziji 2018. imala veoma neočekivanu i neobičnu saradnju – nastupila je sa Rambom Amadeusom, zajednički su izveli numeru „Nema te“.

Pesme su se nizale dalje, i tu je u priči singl „Jedan pogled“ sa Jovan Maljoković bendom, koji su objavili 2020.  godine.

Prošle godine na obnovljenom festivalu „Beogradsko proleće 2025“, Beti Đorđević dobila je specijalnu „Mts nagradu“ napravljenu od bakarnog dela krova nekadašnje dvorane Doma sindikata.

Poslednjih godina Beti Đorđević je bila veoma koncertno aktivna, imala je samostalne koncerte na mnogim scenama u Beogradu, od najvećeg dometa velike sale Mts Dvorane, preko kluba Bluz I Pivo, Ade Ciganlije, do Centra za kulturu i obrazovanje Božidarac, gde je nastupala više puta, a poslednji put, nećete verovati, krajem decembra 2025. godine.

Takođe, bila je deo karavana festivala „Evergreen Fest“ kao turneja po većim gradovima Srbije, od Beograda (Botanička bašta „Jevremovac“) do Niša, sa mnogim kolegama iz sfere pop muzike, šansona i šlagera.

Čak je krajem decembra 2025. imala nastup u okviru Festivala pop muzike na sceni Centra za kulturu „Vlada Divljan“ na Paliluli, sa raznim kolegama. Dakle do kraja aktivna i vredna u svakom smislu.

Beskrajno šarmantrna, uvek nasmejana, vedra, draga, besmrtna, večna.

Volela je da dolazi često u prodavnicu ploča i diskova jugoslovesnke i sada srpsko-hrvatske diskografske kuće „Jugoton“ u centru Beograda i da se druži sa ljudima, posebno sa direktorkom Natalijom Cajić i da uzvraća svima ljubav, emocije, lepe reči.



Blagica ili Beti Đorđević je dobila i Nacionalnu penziju.... koju nažalost nije stigla da primi.

Potpisnik ovih redova je imao prilike da je upozna na jednom od izdanja festivala „Beogradsko proleće“ u Mts Dvorani i da se druži jedno veče. Ostavila je utisak retko dobre osobe, prirodne, predivne, sa nogama na zemlji, koja može da priča po celu noć sa nekim sasvim običnim, nije joj bilo važno da li je neko mega uspešan, samo da je čovek. Da je dobar čovek.

Kasnije autor ovog teksta je sretao Beti nekoliko puta i podsećao je da su se upoznali, ona se odmah sa osmehom setila, i ponovo se ispričala sa ovim potpisnikom.
Time je uvek teže kada nam ode nekog koga smo lično poznavali.
Nema sada više tog blistavog osmeha, te neobične egzotične lepote, pozitivne energije.
I nedostajaće da bude tu, sa nama, pored nas, da gostuje na festivalima, manifestacijama, da se divno priključi mladima, da sve zagrli svojom ljubavlju. A ta Ljubav je vanvremenska.


Festivali na kojima je nastupala Beti Đorđević:

Beogradsko proleće


Želim te (duet sa Slobodanom Bobom Đorđevićem), ’74

Počnimo ljubav ispočetka, ’76

Jedna ljubav stara, ’77

Kad smo se voleli ti i ja (Veče gradskih pesama), ’79

Počnimo ljubav ispočetka, gošća revijalnog dela festivala i dobitnica specijalne nagrade Mts Dvorane za životno delo, 2025


Opatija

Zbog poljubaca tvojih (duet sa Slobodanom Bobom Đorđevićem), ’74

Neka srce kuca jače, ’75


Hit parada, Beograd

Kraj moje tuge, ’74

Ja te volim, ’75

Naći će se neko ko će da me voli, ’76


Split

Sklopi stare žaluzine, ’75


Hit leta

Žalićemo, žalićemo, ’77


Igre juga

Daj mi samo malo sunca, ’77


Karneval fest, Cavtat

Svirajte nam pesme stare, ’78


Beogradski šlager

Počnimo ljubav ispočetka (Gošća revijalnog dela festivala), ’93


Beovizija

Nema te (duet sa Rambom Amadeusom), 2018




Zbogom … ili tek samo – doviđenja.


 Drage SENKA I BETI!




Ivan Makragić




Facebook

Najčitanije