Velika konferencija za novinare povodom gostovanja dve ruske opere „Norma“ Vinćenca Belinija i „Romeo i Julija“ Šarla Gunoa, 14. i 15. maja u Operi i teatru Madlenianum, u produkciji Sankt Peterburg Opere, nedavno je održana u Zepter Hotelu Beograd pred većim brojem predstavnika medija.
U okviru ove značajne kulturne razmene Srbije i Rusije, publika u Beogradu imaće priliku da vidi dve izuzetne operske produkcije koje oduševljavaju publiku koja obožava operu.
Gostovanja se realizuju u okviru manifestacije „Dani Sankt Peterburga u Srbiji“ i obeležava se 20 godina saradnje Madlenianuma i Sankt Peterburg Opere.
Na susretu sa medijima su govorili –
Jurij Aleksandrov – umetnički direktor i osnivač Sankt Peterburg Opere, narodni umetnik Rusije, operski reditelj,
Evgenij Maljigin – generalni direktor Sankt Peterburg Opere,
Gordan Matić – novi generalni direktor Madlenianuma,
Milena Petrović – umetnička direktorka Madlenianuma, zadužena za operu, balet, koncerte.
Gordan Matić je zvanično otvorio konferenciju za medije, i prvi put se predstavio javnosti kao novi direktor Opere i teatra Madlenianum.
„Veliko mi je zadovoljstvo što prvo obraćanje ispred ove institucije imam sa dragim kolegama iz Rusije, sa kojima Madlenianum sarađuje već punih 20 godina. I siguran da će se ta saradnja nastaviti ubuduće“, istakao je Gordan Matić, koji je godinama bio uspešan kao direktor Filmskog centra Srbije.
„Ne bih dalje oduzimao vremena, osim ove uvodne reči, prepustio bih reč gospođi Mileni Petrović, novoj direktorki Opere, Baleta i muzičkog programa u Madlenianumu“, predstavio je Matić svoju koleginicu.
Gordan Matić je poznat javnosti kao reditelj uspešnih dugometražnih igrano-dokumentarnih filmova /„Žućko – Priča o Radivoju Koraću“, „Pucnji u Marseju“/, igrano-dokumentarne TV serije „Srpski srednjevekovni junaci” iz dve sezone, i igrane TV serije „Kalkanski krugovi“ /druga i treća sezona/.

Milena Petrović je izrazila veliko zadovoljstvo što su ispred tima Madlenianuma ugostili drage goste iz Državnog kamernog muzičkog teatra Sankt Peterburg Opere.
„Drago nam je što su naši prijatelji ovde i što će gostovanje biti održano u okviru „Dana Sankt Peterburga“ u Srbiji, sarađujemo ponovo, kao što je gospodin direktor Gordan Matić napomenuo, evo već dve decenije. Mi smo novi u ovom timu, direktor i ja, ali se nadam da će se ova saradnja uspešno i dalje nastavljati u budućnosti“, napomenula je Milena Petrović.
Nova direktorka Opere i Baleta u Madlenianumu je dalje imala samo lepe reči za gospodina Jurija Aleksandrova, umetničkog direktora Sankt Peterburg Opere i reditelja obe predstave – „Norma“ i „Romeo i Julija“.
„Naročito mi je drago što sam upoznala gospodina Jurija Aleksandrova, koga sam slušala i gledala, i ja sam ga nazvala – maestro. Sad neko može da kaže da je to vezano samo za dirigente, ali meni je maestro pojam – umetnika, vrhunskog umetnika, sa dugim umetničkim stažem“, istakla je Milena Petrović.
Ona je napomenula da je Jurij Aleksandrov ovde u dvostrukoj ulozi, kao umetnički direktor i rediteljdve opere koje će publika gledati 14. i 15. maja – „Norma“, čiji je dirigent Aleksandar Gojhman,i „Romeo i Julija“, kojom ćedirigovati Maksim Valjkov.
„Činjenica da je ansambl iz Rusije odabrao Madlenianum za novu saradnju, nama posebno znači, i ukazuje nam to da se Madlenianum pozicionirao kao važno pozorište za operska izvođenja, i da je zauzeo posebno mesto na svetskoj mapi umetničkih događanja. Znamo da će njihova nova opera „Romeo i Julija“ imati srpsku premijeru, da će biti izvođena u punoj scenskoj verziji, i raduje nas što će kod nas imati prvo međunarodno gostovanje, samo nekoliko meseci nakon premijere u Rusiji“, naglasila je direktorka Opere u Madlenianumu.
Ona je otkrila da veoma volim obe opere, te da je inače – muzikolog po osnovnom obrazovanju, kao i muzički pedagog.
„Volim belcanto muziku Vinćenca Belinija, i posebno francuski lirski romantizam Šarla Gunoa. Razlikuju se po tome, ali im je zajedničko ta vrhunska vokalna virtuoznost, i spaja ih rad na jednoj univerzalnoj temi, – tragična borbe pojedinca sa sistemom. I veoma se radujem da je to postavljeno u savremenoj rediteljskoj postavci naše dragocenenog gosta Jurija Aleksandrova“, zaključila je Milena Petrović i prepustila reč ruskim gostima.
Milena Petrović je diplomirala na Katedri za muzikologiju (1998), magistrirala (2002) i doktorirala (2010) na Katedri za solfeđo i muzičku pedagogiju na Fakultetu muzičke umetnosti – FMU u Beogradu. Specijalizaciju iz oblasti mjuzikla stekla je 2004. godine na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Postdoktorske studije završila je na Institutu za pedagogiju u Londonu (2015). Oblasti njenog interesovanja su muzička pedagogija, muzičko izvođaštvo (mjuzikl), psihologija muzike, poreklo muzike, muzikolingvistika i zoomuzikologija. Autor je tri knjige i mnogih naučnih i stručnih radova.

Većim delom konferencije za medije obraćao se gospodin Jurij Aleksandrov, reditelj gotovo svih najznačajnijih opera njihovog pozorišta u Sankt Peterburgu.
„Dobar dan, dragi prijatelji. Kad dolazim u Srbiju, osećam se 20 godina mlađe. U mom životu je bilo jako mnogo pozorišta, zaista veoma mnogo, ali mojih omiljenih teatara nema tako puno. Kada zakoračim na scenu Madlenianuma, mene obuzmu najtoplija osećanja“, bili su prvi utisci Jurija Aleksandrova i dodao je – „Srbija je posebna zemlja za Rusiju, zato što se je ovde osećamo kao da smo kod kuće“.
Aleksandrov je napomenuo da su se spremali za ovo putovanje „zato što prijateljima treba da prikažeš ono najbolje što imaš“.
Veliki ruski reditelj i nacionalni umetnik Rusije je naveo da je opera Romeo i Julija njihova poslednja predstava koju su realizovali i akcentovao da će Srbija biti prva koja će videti predstavu izvan granica Rusije.
„Sad sam u takvom životnom periodu da se ponovo vraćam muzici. Inače sam završio studije klavira na konzervatorijumu, obrazovan sam kao klasični muzičar, i jako me brine kada ideja kompozitora ostane negde u drugom planu, a u prvom planu ostaje ambicija reditelja. To smo sve prošli. Naravno, stvaralac prvo treba sebe da najavi i da pokaže. A sebe da pokažeš i najaviš, možeš na različite načine. Na primer, skandal nekad puno više daje nego neka dobročinstva. Tako u našim životima ima jako puno skandala, prisutni su svuda oko nas“, analizirao je situaciju Aleksandrovi rekao – „Ipak, ja sam odlučio da sebe u potpunosti podredim i poverim kompozitoru ili autoru“.
Jurij Aleksandrov se osvrnuo na njihovu novu produkciju – operu „Romeo i Julija“, i ocenio da su mu potrebni – mladi gledaoci i oni su počeli da dolaze da gledaju ovu predstavu.
Aleksandrov je naveo da su se danas veoma uprostili odnosi između muškarca i žene – brzo se ožene, brzo se razvedu, i nema nikakvih problema, a zapravo problem postoji.


„Zato su odanost i ljubav nešto najviše čime je Bog nagradio čoveka. I zato ova tragična ljubavna priča dva nevina deteta, ako je ikako moguće, ta velika ljubav trebalo bi da vrati omladini ovaj uzvišeni osećaj kada ti živiš radi nekog drugog“, ocenio je Aleksandrov.
Onda je ukazao na kompleksnost same produkcije.
„Ovo je složena opera u smislu izvođenja. Retko se igra predstava, izvodimo je samo u Rusiji.
Ali mi inače ne započinjemo rad na bilo kojoj operi ako nemamo tri – četiri grupe izvođača za svaku ulogu. Tako da imamo veliki ansambl za ovu predstavu, ali su mnogi odseli u Petrogradu, odnosno Sankt Peterburgu, mada su želeli da posete Madlenianum“, otrkivao nam je reditelj i umetnmički direktor Sankt Peterburg Opere.
On je rekao da kada se vrati u Rusiju i u pozorište, preostaje mu da još razjasni sa ansamblom neke pojedinosti opere „Romeo i Julija“.
Jurij je obećao publici u Beogradu da će gledati dva istinska spektakla sa dve različite postave izvođača.
„Opera „Norma“ je takođe predstava koja ne bi trebala da bude za gostovanja. I jako je teško da izvodite tu predstavu. Ako ujutru imaš probu, onda dalje jedeš, pa onda uveče imaš predstavu. Vrlo teško i naporno. U Petrogradu pre predstave dajem izvođačima da budu u potpunoj tišini. On i treba samo da leže u tišini, da pregledaju još jednu partituru i da kažu Bogu, – Gospode, daj nam snage. Ali kako će različiti ljudi da izvode ove dve predstave, mislim da će biti u odličnoj formi i da će to sve ispasti sasvim dobro, da će izvesti predstave kako treba“, zaokružio je ovaj deo priče Jurij Aleksandrov.




Evgenij Maljigin – generalni direktor Sankt Peterburg Opere, zahvalio se na svim lepim rečima koje su Gordan Matić i Milena Petrović izrekli o pozorištu Sankt Peterburg Opera i o umetničkom direktoru Juriju Aleksandrovu.
„Ovde zapravo slavimo dva jubileja – 20 godina saradnje sa Madlenianumom, i idućeg septembra, kada budemo otvorili sezonu, obeležićemo 40 godina našeg pozorišta“, podsetio je Evgenij Maljigin.
On je otkrio zanimljivu činjenicu da je za ovih 20 godina publika Madlenianuma zapravo gledala oko 85% repertoara koje imaju u svojoj produkciji.
Takođe, Maljigin je rekao da je svaki njihov dolazak u Srbiju finansirala Vlada Sankt Peterburga, i dodao da to znači da ove veze treba da se produbljuju i da i dalje traju.
„Verujte mi, ovo je stvarno jedna bratska veza, jer smo ispili jednu tešku i gorku čašu kada smo gostovali 2024. godine sa operom „Vampir“, i malo ko razmišlja o tome da se scenografija dopremi u Beograd, zaista predstavlja veliki problem. Ali toliko želimo da dođemo u Beograd i da se družimo sa našim bratskim, srpskim narodom, da pristajemo i na te muke koje nas čekaju, spremni smo na njih“, kroz osmeh je pričao generalni direktor Sankt Peterburg Opere.
Evgenij Maljigin je istakao da se saradnja dve pozorišne kuće ne podrazumeva samo preko predstava i gostovanja, već prelaze i na neke druge nivoe.


Tako je Vladimir Lavruhin, šef press kancelarije Sankt Peterburg Opere, prošle godine bio bez direktora i ansambla, kada je održao predavanje o PR-u /public relations/ i menadžmentu u muzičkom pozorištu.
„Ako mi nismo ovde, onda dolaze naše kolege u Sankt Peterburg, i mi tamo razmenjujemo naša iskustva. opere, Želimo da i dalje razmenjujemo naša iskustva u umetnosti, za nas je to praznik. Uvek se radujemo i nadamo se da će tako biti i u budućnosti“, zaključio je generalni direktor Evgenij Maljigin.
Ponovo se uključio u razgovor umetnički direktor Jurij Aleksandrov, koji je pozdravio ovog puta novo rukovodstvo Opere i teatra Madlenianum, i ocenio da je veoma teško držati operski teatar na veoma visokom nivou.
„Ja sam veliki poklonik i obožavatelj osnivača ovog pozorišta, gospođe Madlene Zepter, želimo da joj prenesemo iskrene reči radosti što se ovo pozorište održalo. Znam da je to veliki trud i rad, kao i veliki troškovi, ali se oni nadoknađuju ljubavlju publike“, smatra Aleksandrov.
Onda je gospodin Jurij Aleksandrov pričao pohvalno o Madlenianumu.
„U pozorištu Madlenianum je neverovatna atmosfera. Svi koji rade pod krovom teatra, od scenografa, preko tehnike, svi žele da urade svoj deo posla na najvišem mogućem nivou. Ja to govorim zato što mi moja profesija nalaže da radim sa svima u pozorištu, i moja molba novom rukovodstvu Madlenianuma jeste da sačuva ove ljude, jer su oni izuzetno vredni, predstavljaju veliku vrednost za pozorište“, zamolio je ruski reditelj opera.
Jurij Aleksandrov ima i svoje mišljenje o tome ko je glavni u teatrima.
„Danas odlučuje ansambl, a nikakav dirigent, ili reditelj, koliko god bili talentovani i fantastični, ne odlučuju, već to čini isključivo ansambl. Od svakog člana ansambla, odnosno od kvaliteta njegovog rada, zavisi kvalitet buduće predstave“, ocenio je reditelj.





Onda je Jurij podelio sa javnošću jednu veoma tužnu, životnu priču, koju mu je ispričao Mark Kitajer, veliki ruski umetnik. Naime, njegov kolega slikar i scenograf pozvao ga je na premijeru predstave „Ana Karenjina“.
„Veliki spektakl, divna predstava, publika oduševljena, ogromni aplauzi. I na kraju – kulminacija. I naslovna junakinja Ana Karenjina se sprema da skoči pod taj voz, čuje se tutnjava, vidimo svetla, gledamo nju koja je spremna da padne pod taj voz, i neko je tada slučajno ili namerno upalio rezervno svetlo. Svi su onda videli da to nije nikakav voz, nego drveni okvir uz svetlost od bicikla, i ispod rama su se videle papuče onih koji su pomerali taj „voz“, okvir. Svi u sali su se smejali na ovaj prizor. U tom trenutku je scenograf umro od infarkta“, šokirao je Aleksandrov sve prisutne ovim preokretom.
Ruski reditelj i umetnički direktor je onda poentirao – „Zato i pričam da bi svako trebalo da radi svoj posao kao da mu je to nešto poslednje u životu“.
Aleksandrov je naglasio da se u Sankt Peterburgu nalaze u veoma ozbiljnom okruženju sa četiri pozorišne scene – Mihajlovski teatar, Marijinski teatar sa četiri, a biće i sedam scena, i drugi teatri. Tamo je istaknuti genijalni dirigent Valerij Gergijev, prema Jurijevim rečima.
„Samo kvalitet je ono što nam omogućava da preživimo u našem raskošnom pozorištu, koje se nalazi u jednoj vili. Godinama smo lutali po prostorima, koji su lepi, ali nisu bili naši. Danas se nalazimo u sali koja je jedna od najlepših u celoj Evropi. Ovih dana gradimo i novu veliku scenu, koju bismo otvorili za četiri godine i voleo bih da sa našim budućim predstavama prvo gostujemo u Madlenianumu“, najavio je svoje želje Jurij Aleksandrov.
Onda se osvrnuo na ljubav prema našoj zemlji.
„Dugo bih mogao da pričam o svojim osećanjima koje imam prema Srbiji. Često se nakon izvođenja predstava obraćam publici. Različiti su događaji tada, i budu burni aplauzi, oduševljenja, ali ovo što sam čuo u Madlenianumu, bila je jedna replika koja kaže „Rusija je naša majka rođena“. To je nešto najznačajnije za mene što sam čuo u životu. I sa takvim osećanjima, ja uvek dolazim sa velikim zadovoljstvom kod vas u Srbiju“, sa puno emocija je govorio reditelj Aleksandrov.




Reditelj je ocenio kako u Srbiji ima jako puno zanimljivih mladih umetnika, u šta se uverio radeći na predstavama – operama „Pajaci“ Ruđera Leonkavala i „Travijata“ Đuzepea Verdija baš na repertoaru Madlenianuma.
„Imam jednu ideju dugo vremena – želeo bih da se napravi jedan konglomerat u Sankt Peterburgu koji će se zvati Opera, gde će biti podeljeno po grupama – pevači, dirigenti, reditelji, što je jako važno. Pozorišni dirigenti i muzički dirigenti na koncertima su dve sasvim različite profesije“, otkrivao je svoje ambicije ruski reditelj.
Generalni direktor Evgenij Maljigin otkrio je zanimljivost u vezi komponovanja opere „Romeo i Julija“, da jeŠarl Guno je prvo želeo da stvara operu pod nazivom „Krvava monahinja“. Ipak, kasnije je to sve otkazao. Kako je rekao, da li ljubav ili krv, i pobedila je ljubav.
Na ovu priču se nadovezao Jurij Aleksandrov i duhovio dodao – „A imali smo i predstavu „Vampir“, i da smo nakon nje igrali Krvavu monahinju, mislim da bi me verovatno uhapsili“.
Podsetimo, grandiozna predstava„Vampir“nemačkog kompozitora Hajnriha Maršnera, u režiji Jurija Aleksandrova nam je gostovala u oktobru 2024. godine na velikoj sceni Opere i teatra Madlenianum, sa velikim uspehom.
„Jednom ću režirati komediju o tome kako se stvara predstava“, duhovito je otkrio svoje želje Aleksandrov.
Onda je veliki reditelj progovorio na temu da su mnoge priče uveliko ispričane.
„Ako ćemo iskreno, u svetu postoji toliko sadržaja u delima koliko ima prstiju jedne ruke. Ništa svet nije dalje izmislio novo – ljubav, izdaja, podvig, i tako dalje. Došao sam do zaključka da današnja savremena predstava nije u modernim krpicama u kojima idu izvođači, već je u smislu koji mi stavljamo u kontekst priče. I pozorište je katedra kojom se obraćamo publici, i samo sa tog mesta smo mogli da govorimo šta nam je na duši i šta nas boli“, naglasio je Jurij i primetio da se u društvu danas svi se deru i niko nikog ne sluša, sve izgleda kao neki loš politički šou.






„Ja kažem umetnicima – kada izađete, u sali je apsolutna tišina. I svako vaše slovo i reč je ogromna odgovornost koju preuzimate na sebe, pogotovo sada kada je rat. I danas teatar treba da bude u jednom posebnom položaju, da objedinjuje društvo, ne da ga cepa na komade. I svaka reč koja se izgovori ima određenu težinu. I svako delo koje se režira, treba da bude o onome što nad danas muči, a ne tek nešto tamo prolazno“, bio je iskren ruski reditelj velikih epskih opera, kolosalne, monumentalne produkcije.
Nakon toga je Aleksandrov otkrivao nove projekte koji nastaju u njihovoj operskoj kući.
„Reći ću vam nešto što niko ne zna – uskoro nas očekuje u našem pozorištu premijera opere „Magbet“,, takođe prema tragediji Vilijama Šekspira, kompozitora Đuzepea Verdija. To je današnja aktuelna tema, o ratu danas, i predstavlja kako se ljudi pretvaraju u životinje“, otkrivena je prva opera u nastanku.
Zatim je bilo reči o drugoj operi koja se priprema.
U pitanju je nezavršena opera „Mona Vana“ ruskog kompozitora Sergeja Rahmanjinova.
„To je velika tragedija rata o ljudima u paklu rata. Tema rata je Rahmanjinova veoma pekla, počelo je da liči na Riharda Štrausa. Obavezno ću je režirati, jer je reč o zaista ogromnoj tragediji rata o ljudima koji se nalaze u paklu rata. Delo ne liči ni na šta prethodno što je Rahmanjinov napisao. Biće to prvo izvođenje ove opere u svetu, a mi smo obavezni da pokazujemo značajne naslove, a „Mona Vana“ je veliko delo ruskog kompozitora“, zaokružio je Jurij priču o planovima kuće.
Pred sam kraj konferencije za medije, Aleksandrov je posvetio pažnju trenutnom stanju u njegoovj zemlji kada je reč o kulturi i pozorištu.
„U Rusiji dolazi do velikog preokreta, kada je reč o teatru, jer Vlada Rusije shvata kakva je uloga pozorišta danas. Tako se ulaže ogroman novac na renoviranje zgrada teatara i za produkciju predstava.
Dobar pokazatelj je i činjenica da smo ovde u Beogradu zahvaljujući Vladi Rusije, koja nas finansira, tako da ona stoji za gostovanje dve opere. I ogromna je odgovornost za sve nas, jer se naše pozorište zove Sankt Peterburg opera“, zaključio je Jurij Aleksandrov.






Dalje ide posebna priča o samim predstavama – operama i pozorištu Sankt Peterburg Opera.
Gostovanje Sankt Peterburg Opere na sceni Madlenianuma 14. i 15. maja: „Norma“ i „Romeo i Julija“
Ansambl Sankt Peterburg Opera gostovaće na Velikoj sceni Opere i teatra Madlenianum sa svoje dve raskošne produkcije – „Norma“ Vinćenca Belinija – 14. maja i „Romeo i Julija“ Šarla Gunoa, prema tragediji Vilijama Šekspira – 15. maja.
Program će se ostvariti u okviru manifestacije „Dani Sankt Peterburga u Republici Srbiji“.
Madlenianum ima čast da će pod ovim krovom biti održana srpska premijera opere „Romeo i Julija“, koja do sada nije bila izvođena u Srbiji u punoj scenskoj verziji, a premijeru je imala nedavno u Rusiji, u decembru 2025. godine.
Reditelj obe opere „Norma“ i „Romeo i Julija“ je Jurij Aleksandrov, čuveni narodni umetnik Rusije, osnivač i umetnički direktor Sankt Peterburg Opere, čest gost Madlenianuma i saradnik ove privatne kuće opere u Zemunu.
Aleksandrov je poznat po originalnim interpretacijama klasičnog repertoara i izraženom osećaju za psihološku dubinu likova.
Obe produkcije redovno se izvode pred rasprodatim salama i u vrhu su najgledanijih predstava ovog teatra.
Najnovije gostovanje označava njihovo prvo izvođenje u inostranstvu, i međunarodna premijera održaće se upravo u Srbiji na pozornici Opere i teatra Madlenianum, koje zauzima posebno mesto u istoriji gostovanja teatra, jer ga povezuju sjajne umetničke saradnje.
Tokom aktuelne 2026. obeležava se jubilej – 20 godina saradnje između dva teatra.
Podsetimo, kao gostujući reditelj, Jurij Aleksandrov je u Madlenianumu uspešno realizovao dve opere – „Travijata“ i „Pajaci“.
Takođe, Opera Sankt Peterburg više puta je gostovala u Srbiji između 2017. i 2024. godine, u okviru značajnih kulturnih i istorijskih jubileja, u Narodnom pozorištu i u Madlenianumu.
Ne propustite da pogledate izvanredne scenske spektakle, opere „Norma“ i „Romeo i Julija“ kao budući događaj sezone!





Gostovanje ruske opere “Romeo i Julija” 15. maja na sceni Madlenianuma
U okviru manifestacije „Dani Sankt Peterburga u Republici Srbiji“, ruska opera „Romeo i Julija“ Šarla Gunoa će gostovati 15. maja (19:30h) na Velikoj sceni Opere i teatra Madlenianum.
Produkciju potpisuje Sankt Peterburg Opera, dok je reditelj Jurij Aleksandrov, osnivač ovog ruskog teatra, koji postoji od 1987. godine.
Kuriozitet ovog gostovanja jeste što će „Romeo i Julija“ imati međunarodnu premijeru upravo u Madlenianumu. U pitanju je najnovija premijera teatra u Sankt Peterburgu (decembar 2025) i samo nekoliko meseci nakon svetske premijere, predstava stiže u Beograd!
Ova opera do sada nije bila izvođena u Srbiji u kompletnoj scenskoj formi.
Opera „Romeo i Julija“, naravno, nastala je prema čuvenoj drami, velikoj tragediji Vilijama Šekspira.
Ovaj spektaklpredstavlja samostalno muzičko delo u kojem dominiraju poezija osećanja i ideja trijumfa ljubavi nad neprijateljstvom. Njena melodičnost i iskrena lirika učinile su je jednim od najpopularnijih naslova svetskog opernog repertoara.
Na repertoaru Sankt Peterburg Opere, „Romeo i Julija“ se uvek igra pred rasprodatom velikom salom.
Nova verzija opere Šarla Gunoa korespondira sa savremenim trenutkom i obraća se modernoj publici. Tragedija pruža univerzalne vrednosti – vernost, strast i duhovnu snagu čoveka.
„U našoj postavci opere pričamo duboko dirljivu priču o ljubavi dvoje mladih. Muzika ovde dobija posebno, francusko obeležje, diše prolaznošću vremena centralnim motivom predstave. Naši junaci imaju malo vremena, kao i svi mi. Ipak, biraju da ga posvete ljubavi i to se u muzici čuje sa potpunom jasnoćom. Ona ne samo da se sluša, već oduzima dah“, istakao je dirigent opere – Maksim Valjkov.
Opera i teatar Madlenianum u Zemunu jedinstvena je kulturna institucija jugoistočne Evrope, osnovana 1997. godine kao prvi privatni teatar u Srbiju.
Madlenianum, osnivača gospođe Madlene Zepter, danas realizuje produkcije na repertoaru koji obuhvataju sve scenske forme – opere, balete, drame, mjuzikle, operete i koncerte klasične i savremene muzike.
Opera „Romeo i Julija“ je pravi kulturni događaj sezone u Beogradu i istinska duhovna hrana za sve!


Gostuje „Norma“ u produkciji Sankt Peterburg Opere 14. maja u Madlenianumu
Ruska opera „Norma“ kompozitora Vinćenca Belinija ansambla Sankt Peterburg Opera, gostovaće 14. maja (19:30h) na Velikoj sceni Opere i teatra Madlenianum.
Gostovanje se realizuje uz podršku Vlade Sankt Peterburga, Ambasada Ruske Federacije u Republici Srbiji i Rossotrudničestvo u Srbiji, čime se potvrđuje visok značaj ove kulturne razmene i njen doprinos jačanju međunarodnih humanitarnih veza.
„Norma“ će u Srbiji na pozornici Madlenianuma imati međunarodnu premijeru.
Opera „Norma“ je tragična lirska drama, prvi put izvedena 1831. godine.
Radnja opere je u Galiji u kojoj vladaju Rimljani, i sadržaj prati sudbinu sveštenice Norme, koja je razapeta između dužnosti prema narodu i zabranjene ljubavi prema rimskom prokonzulu.
Ova čuvena opera je poznata po izražajnim melodijama i ariji „Casta diva“, jednom od vrhunaca belkanto repertoara.
U režiji slavnog Jurija Aleksandrova (inače direktora pozorišta Sank Peterburg Opera), priča opere „Norma“ dobija savremeni okvir i snažan odjek, dok unutrašnji sukob junakinje se sagledava kroz univerzalne teme ljubavi, dužnosti i žrtve.
„U prozračnosti melodija „Norme“ krije se njihova božanska snaga. Ti zvuci deluju poput nebeske muzike, ne obraćaju se razumu, već duši, dopiru do samog srca i tu zauvek ostaju. To je najviša veština kompozitora da natera dušu da zatreperi u skladu sa jednostavnim, ali savršenim notama“, izjavio je Aleksandar Gojhman, dirigent opere „Norma“.
Državni kamerni muzički teatar Sankt Peterburg Opera osnovan je davne 1987. godine i uživa veliki ugled u Rusiji i širom sveta. Osnivač i umetnički direktor, reditelj Jurij Aleksandrov je sarađivao sa vodećim svetskim scenama – Arena di Verona, Metropolitan Opera, La Scala, Boljšoj teatar i Marijinski teatar. Ovaj ansambl je poslednjih godina sa uspehom gostovao u Francuskoj, Grčkoj, Srbiji, Finskoj, Letoniji, Estoniji, Poljskoj, Azerbejdžanu, Kazahstanu, Egiptu, Turskoj, Uzbekistanu, Tadžikistanu, UAE, Kini, Mađarskoj i Indoneziji.







Za sve ljubitelje opere, „Norma“ je apsolutno obavezna literatura!
„Već 20 godina sa Madlenianumom delimo istinsko kreativno bratstvo. Svaki dolazak u Beograd za nas je praznik. Osećamo koliko su duboko povezani ruski i srpski kulturni koreni i kako umetnost postaje most koji ne zahteva prevod“, izjavio je Evgenij Maljigin, generalni direktor teatra.
„Ove turneje donose Beogradu dva snažna pozorišna hita. Norma je opera za istinske ljubitelje vokalne umetnosti, dok Roméo et Juliette svojim jasnim narativom i očaravajućom muzikom otvara vrata i novoj publici. Njena srpska premijera daje ovom gostovanju poseban značaj“, dodao je Vladimir Lavruhin, šef press kancelarije Sankt Peterburg Opere.
Opera i teatar Madlenianum poziva ljubitelje opere da uživa u srpskim premijerama dve grandiozne predstave – NORMA i ROMEO I JULIJA.
Upišite u svoje kalendare obavezan izlazak uveče 14. i 15. maja u Madlenianum.
Spremite se za istinske vrhunske spektakle.
Kao član prestižnog ZepterClub-a imate-20% na karte:
Madlenianum (Glavna 32)
011/ 316 – 2797
blagajna@madlenianum.rs
Muzej Zepter (Knez Mihailova 42):
011/ 3300 – 111 i 011/ 2180 – 400
biletarnica@madlenianum.rs
Online
https://operatheatremadlenianum.com/plan-sedista-i-cene-karata
https://operatheatremadlenianum.com/radno-vreme-blagajni
https://tickets.operatheatremadlenianum.com/sr
Ivan Makragić
Fotografije iz predstava: Violeta Lazareva




Ivan Makragić je dramaturg, novinar i kreativni autor rođen u Beogradu, snažno vezan za umetnost, kulturu i medije. Njegova raznovrsna karijera obuhvata radio, televiziju, film, pozorište i digitalne platforme. Pisao je za TANJUG i brojne domaće i regionalne medije, a danas radi kao corporate i content writer u kompaniji Zepter International.
Kao autor neguje stil koji spaja stručnost, kulturološku osetljivost i toplinu pripovedanja. Piše o filmu, muzici, pozorištu, televiziji i pop kulturi, stvarajući tekstove koji povezuju znanje, iskustvo i emotivnu dubinu.