Studije pokazuju: „Baka hobiji“ mogu produžiti život i do osam godina

U poslednje vreme sve više studija ukazuje na zanimljiv obrazac: ljudi, a naročito žene, koji se redovno bave takozvanim „baka hobijima“ u proseku žive duže i kvalitetnije. Pod tim pomalo nespretnim nazivom ne krije se nostalgija, već skup jednostavnih, sporih i ponavljajućih aktivnosti koje imaju izuzetno snažan efekat na telo i psihu.

Pletenje, heklanje, baštovanstvo, slagalice, čitanje, kuvanje iz zadovoljstva ili vođenje dnevnika dele jednu zajedničku osobinu – zahtevaju fokus bez pritiska. Za razliku od savremenih oblika zabave koji neprekidno bombarduju pažnju, ovi hobiji uvode mozak u stanje smirenosti slično meditaciji. U tom stanju smanjuje se nivo hormona stresa kortizola, a telo prelazi u režim oporavka.

Hronični stres danas se smatra jednim od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, povišen pritisak, dijabetes i poremećaje sna. Upravo tu leži prva velika korist ovih hobija: oni ne rešavaju probleme, ali pomažu telu da ih lakše podnese. Redovno vreme provedeno u smirenim aktivnostima pokazalo se kao snažan zaštitni faktor za kardiovaskularno zdravlje.

Drugi važan efekat odnosi se na mentalno zdravlje. Istraživanja beleže manju učestalost depresije i anksioznosti kod osoba koje svakodnevno imaju rutinu malih, završivih zadataka. Završeni red pletenja, posađena biljka ili rešena ukrštenica stvaraju osećaj postignuća i kontrole — elemente koji često nedostaju u ubrzanom savremenom životu.

Posebno je zanimljiv uticaj ovih hobija na mozak. Aktivnosti koje kombinuju rad ruku i koncentraciju stimulišu neuroplastičnost, pomažu očuvanju pamćenja i usporavaju kognitivno propadanje. Zbog toga se redovno bavljenje slagalicama, čitanjem ili ručnim radom dovodi u vezu sa manjim rizikom od demencije i Alchajmerove bolesti u starijem dobu.

Ne treba zanemariti ni socijalni aspekt. Mnogi od ovih hobija prirodno vode ka zajednici — kroz radionice, klubove, razmenu znanja ili jednostavne razgovore. A društvena povezanost, prema brojnim dugoročnim studijama, jedan je od najjačih prediktora dugovečnosti, često snažniji čak i od ishrane ili fizičke aktivnosti.

Na kraju, možda i najvažnija lekcija koju „baka hobiji“ nude jeste povratak sporijem ritmu. Oni ne traže produktivnost, rezultate ni publiku. Uče telo da uspori, um da se smiri, a dan da dobije jasnu strukturu. Ne produžava život sama aktivnost, već stanje mira i prisutnosti koje ona proizvodi.

Facebook

Najčitanije