O predstojećem koncertu 29. decembra u Sava centru, repertoaru koncerta, o novim planovima za 2026. godinu, operi u savremenom trenutku, crossover muzici, uživanju u karijeri, lepoti umetnosti
Muzička umetnica Tamara Rađenović, mlada diva modernog doba i jedno od najprepoznatljivijih lica nove generacije crossover umetnica, danas suvereno spaja opersku tradiciju sa savremenim muzičkim izrazom, stvarajući scenski spektakl kakav publika retko ima priliku da vidi.
Kao umetnica uvrštena na Forbesovu listu “30 Under 30” u oblasti kulture i umetnosti, Tamara pripada eliti stvaralaca koji redefinišu način na koji se klasična muzika doživljava u 21. veku.
Nakon impresivnih uspeha na globalnim pozornicama – od Carnegie Halla u Njujorku, Cadogan Halla u Londonu i dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, do nastupa sa Japanskom filharmonijom u Tokiju – Tamara donosi u Beograd produkciju koja po obimu, estetici i scenskom identitetu stoji rame uz rame sa najvećim svetskim koncertnim standardima.

Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“
Njen rad na digitalnim platformama, gde njeni nastupi uveliko broje milionske preglede, potvrdio ju je i kao umetnicu koja instinktivno oseća puls savremene publike, pretvarajući klasičnu muziku u iskustvo koje inspiriše potpuno novu generaciju slušalaca širom sveta.
Pred koncert poetičnog naziva “Novogodišnja čarolija” 29. decembra u Plavoj dvorani Sava centra, Tamara će se predstaviti okružena simfonijskim orkestrom, horom i međunarodnim timom saradnika, na sceni koja postaje nova stanica njenog svetskog umetničkog putovanja.
Podsetimo, Tamara Rađenović je poslednjih godina upravo pred Novu godinu uvek imala trijumfalne koncerte u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine. Tako je prošle godine, krajem decembra 2024. rasprodala dva izuzetno uspešna koncerta na Kolarcu, i naravno da je bilo vreme za znatno veću pozornicu, kakva je Plava Dvorana u velelepnom, rekonstruisanom Sava centru.
Produkciju predstojećeg koncerta potpisuje uspešna kuća „Vissi d’Arte management“.

Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“
Repertoar koncerta će činiti operske arije, dueti, kao i filmska muzika koju umetnica veoma voli i neguje.
Sa adresom u Londonu i svetskom reputacijom, Tamara Rađenović je sopran nove generacije, čiji nastupi osvajaju publiku širom planete.
Školovana na prestižnom Royal College of Music u Londonu, i učenica legendarne operske dive Montserrat Caballé, Tamara je oblikovala jedinstven pevački stil – postojan u tradiciji, a savremen u izrazu.
Tamara Rađenović spaja tehničku virtuoznost sa izražajnom muzičkom emocijom. Van scene, Tamara je postala i influenserka klasične muzike, sa milionima pregleda je stekla neverovatnu popularnost.
U Sava Centru, publiku očekuje muzički spektakl sa preko 170 izvođača na sceni – simfonijski orkestar, hor i gosti iznenađenja. Biće to muzičko putovanje od opere i klasike, preko antologijskih filmskih tema i mjuzikla, do svetskih hitova.
Veče koje sledi biće više od koncerta – umetnički događaj za pamćenje, na znatno višem nivou od prethodnih nastupa ove mlade umetnice.

Foto Foto Vedran Metelko

Foto Vedran Metelko
Sada, u novom prostoru, zbog velikog interesovanja, nastavlja se ta tradicija na još snažniji način – sa istim duhom, ali još većom energijom i svečanijom atmosferom.
Kako se približava koncert, jasno je da se pred beogradskom publikom ne otvara samo još jedno veče, već kontinuitet koji najavljuje budućnost.
Sava centar je praktično rasprodat, a interesovanje publike potvrđuje da se ova beogradska scena prirodno upisuje u međunarodnu koncertnu rutu Tamare Radjenović.
U trenutku kada njen tim ugovara nastupe širom sveta, povratak na veliku scenu u Beogradu deluje kao logičan nastavak, a ne izuzetak.
Pred nama je jedna nova priča, muzička priča … Tamarina priča.

Boris Calic
SWAROVSKI
Foto: Dado Ljaljević
NASTUPAM PRED PUBLIKOM KOJA JE DEO MOG PUTA OD SAMOG POČETKA
Čeka nas još jedan tvoj novi koncert 29. decembra u Beogradu, ali prvi put će biti na Velikoj sceni Plavoj Dvorani Sava centra. Sa kakvim emocijama prilaziš ovom novom izazovu u tvojoj karijeri, gde ćeš nam se predstaviti u najvećem izdanju do sada sudeći po prostoru?
U ovaj koncert ulazim sa dubokom emocijom, jer je Beograd moj rodni grad. Već me je toliko puta dočekao raširenih ruku i pokazao svoju ogromnu ljubav, a ovaj koncert je moj način da mu to uzvratim: brižljivo odabranim programom, ozbiljnom produkcijom i muzikom koju spremam od srca. Plava dvorana je novi iskorak i osećam veliko uzbuđenje, ali i mir, jer nastupam pred publikom koja je deo mog puta od samog početka.
Tvoji koncerti sa tolikim simfonijskim orkestrom i čitavim ansamblom podseća često na pravi scenski spektakl, pozorišnu predstavu, mjuzikl, svakako na nešto mnogo više od koncerta. Koliko si svesna toga dok imate probe, stvarate sam projekat? Ili je teško uvideti kada si dobrim delom na sceni i nemaš pregled u potpunosti koliko sve deluje grandiozno, monumentalno, kolosalno … svetski?!
Tokom proba sam potpuno posvećena muzici i detaljima tako da ne bih rekla da u tom trenutku potpuno shvatam koliko je sve grandiozno. Tek kada sve gotovo i pogledam snimke ili se odmaknem korak unazad, vidim razmere onoga što gradimo. Odavno sam svesna koliko scenski elementi, svetlo, orkestar, hor i energija svih ljudi zajedno stvaraju jedan veliki, jedinstveni svet.
Iako sam na sceni kao solista, zapravo smo svi deo istog umetničkog univerzuma i tu nastaje ono što publika doživljava kao spektakl. To je ono što volim: kada koncert postane iskustvo, priča koju zajedno stvaramo.



Foto Vedran Metelko
DECEMBAR JE PERIOD KADA PONOVO OSETIM TOPLINU DOMA
Svakako koncerti postaju tradicionalni i nose naziv „Novogodišnja čarolija“. Prija ti da se za novogodišnje praznike uvek nađeš u Srbiji, družiš se sa porodicom, prijateljima, kolegama? I na sve to održavaš velike i značajne koncerte kao dar tvojoj vernoj publici?
Decembar mi je oduvek bio mesec posebnih emocija. Volim što se tada vraćam kući bar na kratko i to je period kada ponovo osetim toplinu doma, blizinu porodice i prijatelja, i kada se napunim nekom posebnom energijom koju samo Beograd može da mi pruži.
„Novogodišnja čarolija“ je zato mnogo više od koncerta, to je naš zajednički susret, ritual koji iz godine u godinu raste. Za mene je to najlepši način da zaokružim sezonu: da publici poklonim muziku, a sebi privilegiju da budem sa ljudima koji su me pratili od prvog dana.
Sa tobom će opet biti na pozornici kolega Vasa Stajkić – bariton, prvak Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Kako sada teče saradnja i priprema oko novog koncerta? Da li je i Vasa uzbuđen, jer ćete biti na velikoj pozornici Sava centra, kao novi izazov za oboje?
Vasa i ja imamo izuzetno lepu i inspirativnu saradnju. On je umetnik snažnog glasa i velike scenske inteligencije, i uvek unosi posebnu emociju u naše duete. Pripreme teku vrlo skladno: oboje imamo jasnu viziju i veliko poštovanje prema materijalu koji izvodimo.
Verujem da je i on uzbuđen jednako kao i ja, jer Plava dvorana Sava centra nosi posebnu težinu i odgovornost. To je scena koja od umetnika traži maksimum, ali baš zato nas oboje motiviše da damo najbolje od sebe.


Visual Tamara Rađenović – photo arhiva
PRIPREME ZA KONCERT U LONDONU, FINALE U – BEOGRADU
Gde vežbate za predstojeći koncert? Kako to izgleda, budući da ipak ne živiš ovde?
Najveći deo priprema odvija se u Londonu, gde živim i gde imam svoj ustaljeni ritam rada. Tamo radim sa svojim vokalnim timom, prolazim repertoar i gradim formu koja mi je potrebna za ovako intenzivan nastup.
Neposredno pred koncert dolazim u Beograd, gde počinju zajedničke probe sa orkestrom, horom i dirigentom. Tih nekoliko dana su najintenzivniji, ali i najlepši deo procesa: sve se uklapa, energija raste i program dobija svoju konačnu sliku. Volim taj trenutak kada muzika prestane da bude samo moja i postane naše zajedničko delo.
„Belgrade classic“ simfonijski orkestar i hor čine da ceo program zaista i deluje kao pravi spektakl koncert u visini svetskih produkcija? Ponosna si na tu činjenicu da iza tebe stoji čitav jedan ansambl po ugledu na vrhunske sastave po svetu?
Neopisivo mi znači što imam privilegiju da stvaram muziku sa ansamblom kakav je „Belgrade Classic“. To je orkestar i hor koji svojom energijom, disciplinom i muzičkom sofisticiranošću zaista mogu da stanu rame uz rame sa vrhunskim svetskim sastavima.
Tokom godina imala sam sreću da radim sa izuzetnim orkestrima širom sveta: od Japanske filharmonije u Tokiju i London Concert Orchestra, preko HRT Simfonijskog orkestra u Zagrebu i Limak filharmonije u Turskoj, do saradnje sa minhenskim orkestrom u Nemačkoj i prestižnim američkim St. Luke’s Orchestra, sa kojim me čeka veliki koncert u Carnegie Hallu tokom 2026. godine.
Kada imate takvo međunarodno iskustvo, naučite da prepoznate suštinski kvalitet i profesionalizam. Zato sam posebno ponosna što u Beogradu imam ansambl koji može da iznese produkciju na nivou velikih evropskih i svetskih scena. To je ogromna snaga svakog mog projekta i zaista se osećam privilegovano što zajedno gradimo ovakve muzičke trenutke.

Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“
DVA RASPRODATA KONCERTA NA KOLARCU OSTAĆE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH TRENUTAKA MOJE KARIJERE
Na sceni je i dirigent iz Japana – maestro Koichiro Kann. Kako teče saradnja sa njim, dogovarate se sigurno oko repertoara? Tvoj tim postaje internacionalni i svetski na toliko nivoa?
Saradnja sa maestro Kannom uvek je posebno iskustvo. On je dirigent izuzetne preciznosti, muzičke širine i ogromne posvećenosti. Od prvog susreta postoji veliko uzajamno poštovanje, ali i želja da zajedno gradimo program koji prelazi granice žanrova.
Zajedno analiziramo repertoar, dinamiku koncerta i svaki prelaz, jer je naš cilj da publici ponudimo jedinstveno muzičko putovanje – od opere, preko klasike, do filmske i crossover muzike.
Moj tim zaista postaje sve internacionalniji, i to me neizmerno inspiriše. Svaki umetnik iz različite kulture donosi svoju estetiku, tradiciju i senzibilitet. Mislim da je upravo ta razmena ono što moje koncerte čini sve modernijim, globalnijim i bogatijim.

Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“
Kakav ti je bio osećaj nakon dva rasprodata koncerta u velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine krajem decembra 2024. godine? Da li upoređuješ onda koji je bio bolji koncert, prve ili druge večeri? Adrenalin i uzbuđenje samo rastu pre, tokom i posle nastupa?
Ta dva rasprodata koncerta na Kolarcu ostaće jedan od najvažnijih trenutaka moje karijere. Kolarac ima posebnu akustiku, ali još važnije ima dušu. Osetila sam ogromnu podršku publike, kao da smo svi zajedno disali u istom ritmu.
Ne upoređujem večeri, jer svaka donosi svoju emociju i svoju energiju. Prvo veče nosi uzbuđenje premijere, a drugo neku vrstu zrelosti i slobode. Ali ono što je zajedničko jeste da je adrenalin jednako jak pre, tokom i posle koncerta. To su trenuci koji me podsete zašto sam izabrala ovaj poziv.

Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“
SAVA CENTAR JE SCENA KOJA TRAŽI HRABROST I VIZIJU
I pre tih koncerata, takvog trijumfa sa dva puna Kolarca, tvoj tim i ti odlučili ste se za Sava centar, godinu dana unapred? Kako je došlo do te odluke da se polako osvaja tako velika, grandiozna pozornica?
Odluka da se ide u Sava centar doneta je vrlo rano, jer je bilo jasno da moj muzički put ide ka većem formatu i većoj produkciji. Čak i pre Kolarca osećala sam da publika želi nešto sveobuhvatnije — koncert koji objedinjuje operu, filmske teme, crossover i snažan vizuelni identitet.
Sava centar je prostor koji to omogućava. To je scena koja traži hrabrost, ali i viziju, i zato smo doneli odluku godinu dana unapred kako bismo imali vremena da pripremimo koncert na nivou koji zaslužuje i publika i prostor.
Za mene je to bio prirodan korak, ali i san koji se polako ostvaruje.

Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“
Obično umetnici idu postepeno u „pohode“ na prostore, kada osvoje jedan, onda idu na drugi koji je tek nešto veći. Međutim, po tom sledu stvari i okolnosti, bilo je za očekivati da odeš u prostor veličine recimo Mts Dvorane, dakle sa duplo više mesta. Ipak, ti si rešila odvažno, hrabro i sigurno da „preskočiš“ taj kapacitet, i odmah kreneš na četvorostruko veće mesto!
Da li je bilo dileme oko toga, da sledeća scena bude tako veliki zalogaj ili manja pozornica, ipak veća od Kolarca?
Naravno da je postojalo razmišljanje, ali ne i dilema. Umetnik mora da prati svoj unutrašnji ritam, a moj je vrlo jasno govorio da je došao trenutak za veliki iskorak u regiji. Moj management je od početka video Sava centar kao logičnu sledeću etapu : ne samo zbog veličine prostora, već zbog mogućnosti da se moj repertoar, vizuelni identitet i celokupna produkcija razviju u punom kapacitetu.
Sava centar omogućava format koji spaja orkestar, hor, balet, filmsku i crossover estetiku, a sve to počiva na mom primarnom identitetu operske umetnice i na operi kao temeljnoj tački mog stvaralaštva. Upravo taj spoj donosi dimenziju scenskog spektakla koja prevazilazi klasični okvir solističkog koncerta. Zato smo, sasvim svesno i promišljeno smo se odlučili za Sava centar, ne iz ambicije, već iz potrebe ovog projekta da diše punim plućima.
A ono što mi tim ovih dana javlja jeste da će i Sava centar biti popunjen do poslednjeg mesta, što za mene kao klasičnog umetnika ima ogromnu težinu.


Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“
REPERTOAR NOVOG KONCERTA JE ŠIRI, DRAMATURŠKI BOGATIJI I DALEKO MODERNIJI
Da li nam možeš otkriti barem deo repertoara koji nas očekuje? Operske arije, dueti, klasika, filmska muzika, latino ritmovi, možda i pop i rokenrol? Koliko će biti razlike od set liste sa prethodnih koncerata u Beogradu?
Repertoar ovog koncerta biće najraznovrsniji do sada, ali pažljivo koncipiran da svaka numera ima svoju dramaturgiju i mesto u priči večeri. Naravno, opera ostaje srce programa: publika može da očekuje velike arije i duete koji su deo mog identiteta i mog vokalnog doma.
Uz to, uvrstili smo i raskošne orkestarske teme iz filmske muzike, nekoliko novih crossover aranžmana, kao i latino segment koji je postao prepoznatljiv deo moje komunikacije sa publikom. Tu je i nekoliko potpuno novih numera koje do sada nisam izvodila u Beogradu, pa će publika biti prva koja će ih čuti u ovako velikoj produkciji.
U odnosu na prethodne koncerte, ovaj repertoar je širi, dramaturški bogatiji i daleko moderniji. Želim da publika oseća kao da putuje kroz različite svetove, a da sve vreme ostaje povezana sa mojim operskim korenom koji je temelj čitave večeri.

Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“

Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“
SPREMNA SAM DA BUDEM ZVEZDA VEČERI
Spektakl sa preko 170 izvođača na sceni – simfonijski orkestar, hor i gosti iznenađenja. Ovako kada se pročita i predstavi, zaista zvuči impresivno i vrhunski. Spremna si da budeš zvezda večeri sa tolikim ansamblom?
Ovo nije prvi put da se susrećem sa ovako velikim formatom. Pre samo pola godine imala sam spektakularan koncert u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu, sa ogromnim orkestrom i čak stotinu horista na sceni: to je veče koje mi je pokazalo da moj tim i ja zaista možemo da se nosimo sa produkcijama ovakvog obima.
Nedavno sam nastupila i u dve arene, u Ankari i Istanbulu, kao gošća čuvenog tenora Murata Karahana pred više od 10.000 ljudi u samo dve večeri. To iskustvo me je dodatno osnažilo i naučilo da se osećam potpuno prirodno u velikim prostorima, sa masivnim ansamblima i publikom koja očekuje spektakl.
Zato mi format sa preko 170 izvođača u Sava centru nije nepoznat: naprotiv, u takvom okruženju osećam snažnu inspiraciju. Kada stanem ispred tolikog broja umetnika, ne vidim samo orkestar i hor, već jedan veliki kreativni organizam koji diše zajedno.
Da, spremna sam da budem zvezda večeri, da ne budem lažno skromna, ali ne zato što sam sama u centru pažnje, već zato što imam privilegiju da povežem sve te elemente u celinu: glasom, emocijom i dramaturgijom koncerta.
Tu sam najviše svoja: između opere, moderne estetike i scenskog spektakla koji publika dugo pamti.
ZNATE DA SU ENGLEZI UZDRŽANI, ALI MENE SU SJAJNO PRIHVATILI
Kako ti se razvija karijera preko godine u Londonu? Sigurno je veoma teško probijati se u Engleskoj, jer je konkurencija u umetnosti uvek (pre)velika?
London me je divno prihvatio i već imam svoj profesionalni ritam u tom gradu. Cadogan Hall, čuvena koncertna dvorana u srcu Čelsija, postao je moj drugi Kolarac, ako tako mogu da kažem. Sada već drugu godinu zaredom imam svoj gala koncert sa London Concert Orchestra, i tu se zaista rađa jedna veoma ozbiljna i dugoročna saradnja. Prošlogodišnji koncert je bio rasprodat, imala sam stojeće ovacije više puta, što su mi potvrdili iz koncertne sale da se ne dešava često. Znate da su Englezi uzdržani, ali moram reći da su me prihvatili sjajno.
Prošle godine imala sam i dva nastupa u Bechstein Hallu, ali upravo ova tradicija sa Cadogan Hallom polako me vodi ka mom velikom snu: koncertu u Royal Albert Hallu. Verujem da će se i to ostvariti, jer koraci idu prirodnim tokom.
Ono što me posebno raduje jeste činjenica da me je Cadogan Hall nedavno stavio na svoj naslovni trailer na zvaničnom sajtu. To je izuzetna čast, jer je to sala u kojoj su nastupali najveći svetski umetnici u svim muzičkim žanrovima.
Moj management u Londonu zaista radi izuzetno posvećeno, kako bih se osećala podržano i sigurno. U takvom okruženju zaista mogu da rastem, napredujem i da londonsku scenu doživim kao svoj bazični umetnički dom.
SLEDEĆI VELIKI SAN: ROYAL ALBERT HALL U LONDONU
Carnegi Hall u Njujorku, Cadogan Halla u Londonu, sa Japanskom filharmonijom u Tokiju. Tebi je izgleda samo nebo granica? Koji su to novi prostori po svetu koje želiš i misliš da možeš da osvajaš?
Carnegie Hall zauzima posebno mesto u mom srcu. Do sada sam održala dva koncerta u Njujorku, u prelepoj dvorani Weill Recital Hall, a ove godine me očekuje ono što doživljavam kao krunu dosadašnje karijere — debi u najvećoj i najpoznatijoj sali Carnegie Halla, Stern Auditoriumu. To je scena na kojoj su stajali najveći umetnici planete i čast je neopisiva.
Pratiće me St. Luke’s Orchestra,jedan od najcenjenijih američkih orkestara, a moj gost biće tenor svetskog kalibra, Murat Karahan. Naše umetničke puteve sudbina je već zanimljivo spojila: ove jeseni nastupili smo zajedno u Njujorku na događaju Atlantic Councila, pred šefovima vlada, predsednicima država i uglednim ličnostima poput predsednika Francuske Emmanuela Macrona, predsednika Argentine i predsednika FIFA-e.
Nakon što stojite na sceni Stern Auditoriuma, prirodno je da se želje i ambicije otvore prema sledećem velikom snu: Royal Albert Hallu u Londonu. To jeste moj cilj, i osećam da će se u pravom trenutku desiti.
Moj tim već razmišlja o proširivanju turneja, pa se 2027. godine pojavila ideja o Australiji, ali o tome ne bih još detaljno govorila. Neka i dalje ostane prostor za neka lepa iznenađenja.
MOJ PUT JE SPOJ TRADICIJE I SAVREMENOSTI
Stiče se utisak da su u poslednjem periodu klasična muzika i opera sve više zastupljeni i popularniji, postaju komunikativniji na koncertima? Ti si pravi promoter, menadžer, supervizor na neki način, koji sagledava pravi puls publike i oseća da je taj recept koji nudiš idealan za uživanje u umetnosti?
Mislim da publika danas duboko traži autentičnost i snažnu emociju, a klasična muzika upravo to nosi u svom temelju. Opera je vekovima oblikovala kulturu, ali joj je danas potreban novi oblik izraza da bi doprela do što šire publike.
Moj put je spoj tradicije i savremenosti: opera kao srce, a crossover, filmska muzika i moderan vizuelni identitet kao most prema novim generacijama. Taj balans je otvorio potpuno nova vrata, naročito zahvaljujući digitalnim platformama.
Online prisustvo je stvorilo ogroman bum: moji snimci danas imaju milionske preglede na svim mrežama, do te mere da se više ni ne može precizno kontrolisati gde rast počinje, a gde se završava. Publika se širi globalno, spontano, organski.
To sam najbolje osetila prošlog meseca u Turskoj: nakon koncerta u Ankari, dočekali su me ljudi koji su znali svaki moj video i nastup sa interneta, a ja nisam imala predstavu koliku publiku tamo zapravo imam. Isto se desilo i u Istanbulu, i u mnogim drugim gradovima.
Mreže su postale novi oblik muzičkih ambasadora, i zahvaljujući njima, gde god da dođem, imam osećaj da publika već “poznaje” moj rad i da ulazimo u koncert sa zajedničkom emocijom.
Ne postoji recept za umetnost, ali verujem da sam pronašla izraz koji povezuje ljude: na sceni i u digitalnom svetu podjednako snažno.




Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“
PUBLIKA ŽELI ISKUSTVO: KOMBINACIJA EMOCIJE OPERE, GLAMUR KONCERTA I ENERGIJU MODERNOG SPEKTAKLA
Beogradska scena je u priličnoj meri istaknuta sa gostovanjima inostranih zvezda koji uspevaju da klasiku uzdignu na jedan poseban pijedestal i spajaju sa pop muzikom – holandski violinista i dirigent Andre Rieu, ili hrvatski i svetski muzičari – 2Cellos, Maksim Mrvica, internacionalna atrakcija Il Divo, Andrea Bočeli, gitarski kvartet “40 Fingers” – popularni hitovi kroz vokale i instrumentale. Da li je potrebno da što više bude takvih crossover sastava koji žele da klasiku i operu približe najširoj publici, kao i ti što činiš?
Apsolutno. Svet se menja, a sa njim i način na koji publika doživljava umetnost. Crossover projekti su poslednjih godina otvorili veliki prostor za novu publiku: ljudi kojima klasična muzika možda nije bila bliska, ali koji su preko ovakvih formata otkrili njenu snagu, emociju i lepoticu.
Umetnici poput André Rieua, 2Cellos, Il Diva ili Maksima Mrvice učinili su mnogo da se klasika čuje van tradicionalnih okvira, i mislim da je to dragocena misija. Što više takvih projekata postoji, to je klasična muzika življa i dostupnija.
Moj pristup polazi iz opere, ali ide kroz savremeni zvuk, filmsku estetiku, jaku scensku priču i digitalno prisustvo. To je format koji ne umanjuje vrednost klasike: naprotiv, on je širi i otvara vrata novim generacijama.
Shvatila sam da publika želi iskustvo: nešto što kombinuje emociju opere, glamur koncerta i energiju modernog spektakla. Kada spojite te elemente, klasična muzika počinje da živi u sasvim novom svetlu.
Zato verujem da je važno da postoji mnogo umetnika koji spajaju svetove. To ne samo da širi publiku, već pokazuje da klasika nije zatvorena: ona je savremena, globalna i inspirativna.


Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“
MOJ IZBOR MUZIKE: GEORGE MICHAEL, WHITNEY HOUSTON, MARIAH CAREY, STING, CELINE DION, ANNIE LENOX
Koji su to još prostori u Beogradu ili gradovi po Srbiji i regionu tvoja velika želja za nastupanjem? Da li će od sada Sava centar biti tvoja glavna sigurna luka ili ćeš istraživati neke manje, intimnije, ušuškanije prostore?
Moj tim već sada planira da Sava centar postane tradicija: velika novogodišnja gala koja iz godine u godinu raste i donosi publici sve ambicioznije programe. To je scena koja nosi snagu i simboliku, i drago mi je što polako postaje deo mog umetničkog identiteta.
Ali jednako me raduje ideja da se jednog dana vratim i na Kolarac, posebno kada sala bude renovirana. Kolarac ima dušu i akustiku koju ništa ne može da zameni, i volela bih da tamo napravim jedan intimniji, akustički koncert potpuno drugačijeg karaktera od velikih spektakala.
Ono što me najviše inspiriše su i otvorene letnje scene, bilo na moru ili u Beogradu. Postoje prostori koji pod zvezdanim nebom daju muzici posebnu magiju: od obala Jadrana do tvrđava, letnjih pozornica, festivala…

Foto Promo arhiva, powered by „Vissi d’Arte management“

Sava centar – promo arhiva
Photos by @babic_ph
Dress by @boris.calic
Jewelry by @swarovski_retailer_montenegro
Makeup by @jelenarox


Photos by @babic_ph
Dress by @boris.calic
Jewelry by @swarovski_retailer_montenegro
Makeup by @jelenarox
Šta inače slušaš privatno kada si van scene? Rock, pop, blues, jazz, soul, možda hard rock ili hevi metal? Sa tim u vezi, Beograd će sledeće godine biti veoma bogat sa gostovanjem stranih zvezda, da li bi gledala nekog od njih: Eros Ramazzotti, Deep Purple, Lenny Krawitz, Moby, Morcheeba, Stereo MC’s, Nick Cave & The Bad Seeds, Andre Rieu, ili su neka druga imena na tvom spisku želja?
Privatno sam veoma vezana za muziku osamdesetih i devedesetih godina: to je period u kojem su nastale neke od najlepših melodija i najiskrenijih tekstova. Volim taj zvuk, toplinu analognih snimaka i način na koji su se tada gradile pesme.
Često slušam Whitney Houston, Celine Dion, Georgea Michaela, Stinga, Annie Lennox, Mariah Carey… U toj muzici postoji emocija koja me i danas pokreće. Ennio Morricone, Hans Zimmer imaju posebno mesto u mom srcu. Ta muzika me opušta, inspiriše i vraća u lepo raspoloženje.
Što se tiče velikih koncerata u Beogradu, rado bih čula Erosa Ramazzottija, jer njegova muzika nosi duh tih godina koje volim, kao i Lennyja Kravitza, čiji nastupi imaju neverovatnu energiju.
Kao i svaki umetnik otvorena sam prema različitim žanrovima: sve što me emotivno dotakne, negde se utka i u moj scenski izraz. U tome je lepota muzike: ona nas oblikuje i van scene.

Sava centar – promo arhiva
Photos by @babic_ph
Dress by @boris.calic
Jewelry by @swarovski_retailer_montenegro
Makeup by @jelenarox
VELIKI PLANOVI ZA 2026. GODINU: NOVI KONCERTI, NOVI ALBUM, NOVI SPOTOVI
Za sam kraj, koji te sve projekti dalje čekaju nakon Beograda i upliva u Novu godinu?
Možda snimanje albuma, novih spotova, koncertne turneje po svetu, ili neki mjuzikl?
Nakon Beograda ulazim u godinu koja će biti jedna od najintenzivnijih u mojoj dosadašnjoj karijeri. Najpre me očekuju pripreme za debi u Stern Auditoriumu Carnegie Halla, što doživljavam kao krunu dosadašnjeg puta i ulazak u novo umetničko poglavlje. Paralelno s tim, nastavljam saradnju i tradiciju sa Cadogan Hallom u Londonu, gde ću i ove godine imati svoj gala koncert sa London Concert Orchestra.
Ono što mi donosi posebno uzbuđenje jeste činjenica da ću narednog leta 2026. imati čast da otvorim svoje prisustvo na nemačkom tržištu — nastupom 12. jula na otvaranju prestižnog Regensburg festivala, rame uz rame sa sjajnim tenorom Jonathanom Tetelmanom, kao gošća njegovog koncerta. Izvešću nekoliko arija i dueta, i izuzetno mi znači to što će me posle mnogo godina ponovo čuti nemačka publika. To vidim kao veliki i lep korak u mom međunarodnom razvoju.
Uz sve to, radim veoma intenzivno na prikupljanju materijala za album, koji će spojiti operu, crossover i savremenu scensku estetiku — album koji će na najlepši način zaokružiti ono što jesam kao umetnica danas.
Planirani su i novi video spotovi, kao i nekoliko međunarodnih gala koncerata na otvorenim scenama. Moj tim pažljivo bira projekte, jer želimo da svaki korak bude smislen i dugoročan.
Tako će 2026. biti godina velikih snova i velikih pozornica, a Beograd je mesto na kojem ih započinjem sa najlepšom emocijom.
Ivan Makragić



Foto Sava centar – promo
Photos by @babic_ph
Dress by @boris.calic
Jewelry by @swarovski_retailer_montenegro
Makeup by @jelenarox


Foto Sava centar – promo
Photos by @babic_ph
Dress by @boris.calic
Jewelry by @swarovski_retailer_montenegro
Makeup by @jelenarox
Ivan Makragić je dramaturg, novinar i kreativni autor rođen u Beogradu, snažno vezan za umetnost, kulturu i medije. Njegova raznovrsna karijera obuhvata radio, televiziju, film, pozorište i digitalne platforme. Pisao je za TANJUG i brojne domaće i regionalne medije, a danas radi kao corporate i content writer u kompaniji Zepter International.
Kao autor neguje stil koji spaja stručnost, kulturološku osetljivost i toplinu pripovedanja. Piše o filmu, muzici, pozorištu, televiziji i pop kulturi, stvarajući tekstove koji povezuju znanje, iskustvo i emotivnu dubinu.