Ali sa jednom rotacijom svakih 500 milijardi godina, nemojte očekivati vrtoglavicu
Osnovna postavka astrofizike decenijama je da se Univerzum od Velikog praska širi u svim pravcima. Međutim, postoji jedna velika zagonetka – takozvani Hubble tension (Hablov tenzija). Naime, teorijski modeli predviđaju da se Univerzum širi brzinom od 67-68 kilometara u sekundi po megaparseku, dok astronomska posmatranja pokazuju nešto veću brzinu – oko 73 kilometra u sekundi po megaparseku. Ta razlika predstavlja jedan od najvećih neriješenih problema u modernoj kozmologiji.
U studiji objavljenoj u aprilskom izdanju časopisa Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, tim istraživača predvođen stručnjacima sa Univerziteta na Havajima predlaže rješenje koje zvuči jednostavno – ali je revolucionarno. Ako se modelu Univerzuma doda minijaturna rotacija, sve matematičke jednačine se poklapaju. Drugim riječima, Univerzum se možda ne samo širi – već se i polako okreće.
Ištvan Sapudi (koautor studije, astrofizičar): „Mnogo nas je iznenadilo što naš model sa rotacijom rješava paradoks, a da nije u suprotnosti sa trenutnim astronomskim mjerenjima. Štaviše, kompatibilan je i sa drugim modelima koji pretpostavljaju rotaciju.“
Problem je u tome što je ta rotacija toliko spora da je sa današnjim instrumentima gotovo nemoguće izmjeriti. Prema novom modelu, Univerzumu je potrebno čak 500 milijardi godina da napravi jedan puni krug. Za poređenje, sam Univerzum star je „svega“ 13,8 milijardi godina – što znači da još nije stigao ni da započne svoj prvi puni okret. Ipak, iako spora, ova rotacija je dovoljno brza da utiče na širenje prostora tokom eona.
Ištvan Sapudi: „Parafrazirajući grčkog filozofa Heraklita iz Efeza, koji je čuveno rekao ’Panta Rhei’ (sve se kreće), pomislili smo – možda ’Panta Kykloutai’ – sve se okreće.“
Ova teorija ne krši nijedan poznati zakon fizike, a istraživači se nadaju da će u budućnosti izgraditi potpuni kompjuterski model Univerzuma zasnovan na ovoj ideji i potom pokušati da identifikuju znakove kosmičkog okretanja među zvijezdama. Ako se hipoteza potvrdi, radikalno bi promijenila naše razumijevanje osnovne dinamike kosmosa – od statičnog širenja ka mnogo složenijoj, rotirajućoj strukturi.
Izvor: Popular Science (17. april 2025), Monthly Notices of the Royal Astronomical Society
Dalibor Stamenković je glavni urednik MPM-a, freelance copywriter, digitalni kreator i dizajner. Zadužen je za održavanje i uređivanje svih članaka na sajtu. Bavi se prevodom, obradom i adaptacijom sadržaja za magazin, govori više stranih jezika i kreira marketing i sadržaj za društvene mreže MPM-a.
Posebno se posvećuje temama iz muzike, filma, kulture i lifestyle oblasti, koje uređuje kroz prepoznatljivu MPM estetiku.
